Djelatnici FGAG-a uključeni su u realizaciju značajnih međunarodnih i domaćih znanstvenih studija i projekata. Iz različitih je područja u svjetski priznatim časopisima i publikacijama objavljen veliki broj znanstvenih članaka te je održano mnogo predavanja i prezentacija na međunarodnim kongresima. Mnogi nastavnici FGAG-a nositelji su značajnih domaćih i međunarodnih odlikovanja, nagrada i priznanja za uspješan znanstveni, nastavni i stručni rad, te dobitnici važnih arhitektonskih natječaja. FGAG za svoje djelatnike i studente organizira niz aktivnosti, kao što su javna, znanstvena i stručna predavanja, javne diskusije i tribine, različiti tečajevi te športske i kulturne aktivnosti.
Strategija znanstvenoistraživačke djelatnosti FGAG-a je u skladu s donesenim nacionalnim i EU strateškim dokumentima čime Fakultet doprinosi razvoju društva i jadranske regije RH.
Misija
FGAG je znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta u Splitu i razlog njegova osnivanja je obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene, stručne i umjetničke djelatnosti u skladu sa zakonom i svojim statutom. U okviru djelatnosti visokog obrazovanja FGAG organizira i izvodi sveučilišni i stručni studij kvalitetom sukladan standardima europskog prostora visokog obrazovanja (European Higher Education Area, EHEA). Promotor je znanstvenih istraživanja u području tehničke znanosti u disciplinama koje su u najširem smislu vezane uz građevinarstvo, arhitekturu, geodeziju i geoinformatiku s težnjom da se njegova prepoznatljivost, koja je već priznata u široj regiji, još više proširi. U tom smislu potiču se sve aktivnosti koje vode uključivanju naših znanstvenika u europski i svjetski istraživački prostor.
FGAG ulaže velike napore u uspostavi kolaborativnih i međunarodno kompetitivnih EU i drugih projekata te osim suradnje s najvećim tvrtkama u regiji surađuje i s lokalnim državnim tijelima i na taj način promiče svoju ulogu u društvu, projekti s gospodarstvom i dr.). Neposrednu primjenu znanstvene izvrsnosti FGAG ostvaruje kroz nastavnu djelatnost na preddiplomskim studijima (građevinarstvo, arhitektura i geodezija i geoinformatika), diplomskim studijima građevinarstva i arhitekture, te u okviru poslijediplomskog studija građevinarstva. Sudjelovanja nastavnika studija arhitekture na arhitektonskim i urbanističkim natječajima na nacionalnom i međunarodnom planu dodatno pridonose rastućem značaju umjetničke djelatnosti FGAG-a. Dobivene nagrade ukazuju na relevantnost ovog relativno novog studija. Također, novoosnovani studij geodezije i geoinformatike, unatoč svim početnim teškoćama oko pronalaženja nastavnog i suradničkog kadra, te opremanja laboratorija sofisticiranim instrumentarijem potrebnim za izvođenje vježbi, teži pratiti svjetske trendove u studijima ovakvog profila.
Jedan od temeljnih ciljeva znanstvene zajednice FGAG-a je potpuno ostvarenje međunarodne prepoznatljivosti uključujući međunarodnu mobilnost i suradnju, te doktorske studije unutar doktorske škole koja će omogućiti veću internacionalizaciju studija i istraživanja.
Vizija
FGAG će biti prepoznatljiv po svojim visokim standardima u znanstvenoistraživačkom, nastavnom i umjetničkom radu te utjecaju rezultata na tehnološki i kulturološki razvitak društva. Njegova prepoznatljivost mora se ogledati kroz rad u istraživačkim grupama koje trebaju postići međunarodnu prepoznatljivost u svojim područjima istraživanja. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije će biti vodeći promicatelj kolaborativnog istraživanja koje uključuje gospodarstvo, akademsku zajednicu i državna tijela i institucije. Istraživači, nastavnici koji su zaposleni na fakultetu, kao i studenti koji studiraju studijske programe, će težiti međunarodnoj prepoznatljivosti unutar svojih istraživačkih disciplina.
Povećanje mobilnosti nastavnika i studenata doprinijet će stjecanju novih iskustava u području obrazovanja i znanstvenih istraživanja, stvaranju visokokvalificiranog kadra za znanstveni, nastavni i umjetnički rad te prilagodbi zahtjevima tržišta rada zemalja unutar Europske unije. Znanstveno-nastavni potencijal FGAG-a pruža mogućnost modificiranja te uvođenja novih interdisciplinarnih studija koji su od značaja za regionalni razvoj.
U svjetlu suvremenih pristupa na početku 21. stoljeća, gdje se znanje promatra u trokutu obrazovanja, istraživanja i inovacija, FGAG će doprinositi razvoju svih sastavnica trokuta znanja te partnerstvu znanstvene i poslovne zajednice u svrhu postizanja društvenih izazova. Kako bi se održao kontinuitet svega navedenog, potrebno je u ovom planskom razdoblju na učinkovit i svrsishodan način ostvariti cilj još potpunijeg uklapanja u europske (društveni izazovi) i nacionalne sheme financiranja (specifični strateški ciljevi i/ili prioritetna tematska područja i podpodručja). Način postizanja ovog cilja u pogledu organizacijskog razvoja i odabira znanstvenih tema istraživanja opisan je u poglavlju 4. S obzirom na naslijeđenu organizacijsku strukturu, koja se očituje u dominantno malim istraživačkim jedinicama, katedrama, FGAG nastoji uspostaviti fleksibilnu organizaciju na način da se sukladno potrebama europskih i nacionalnih okvira financiranja, istraživačke teme u okviru katedri grupiraju u veće interdisciplinarne istraživačke grupe. Na ovaj način se može brzo odgovoriti na sve zahtjevnije izazove europskog i nacionalnog istraživačkog prostora.
Vrijednosti koje promičemo:
- sloboda istraživanja
- kritičko razmišljanje
- inovativnost
- čestitost, etičnost i odgovornost
- izazovi koje donosi tehnologijski razvitak
- pozitivna klima za mlade istraživače
Znanstvene teme istraživanja
Još od 2005. godine kada započinju pregovori o članstvu Hrvatske u EU i donose se prvi nacionalni dokumenti vezani uz znanstvene teme i uključivanje u europski istraživački prostor (npr. sudjelovanje u FP6 programu), te na temelju strateških i prioritetnih dokumenata iz prethodnog razdoblja (primjerice FGAG - Strategija za razdoblje 2012. – 2016. i rezultati/dokumenti proizašli iz reakreditacije FGAG-a 2012. godine), FGAG sudjeluje u projektima i kontinuirano postiže pomake u ostvarivanju znanstvene izvrsnosti i međunarodne prepoznatljivosti.
Kao primjer projekta kojim je ostvaren veći pomak može se navesti hrvatsko-japanski znanstveni projekt “Risk identification and land use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia” (2009. – 2014.) u sklopu kojeg je nabavljena istraživačka oprema u vrijednosti 2,5 mil. kn i koji je ocijenjen dobrim polazištem za iskorake prema novim infrastrukturnim projektima. Stoga je započet i dosad najveći projekt radnog naziva INFRA („Implementacijom suvremene znanstveno-istraživačke infrastrukture na FGAG Split do pametne specijalizacije u zelenoj i energetski učinkovitoj gradnji“), financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR 2014. – 2020., treći poziv MZOS-a). Trenutni status projekta kojim se namjerava opremiti 11 laboratorija Fakulteta suvremenom znanstveno-istraživačkom infrastrukturom i izgraditi novi hidrotehnički laboratorij u Žrnovnici je taj da je projekt prošao administrativnu provjeru te su na posebnom natječaju dobivena sredstva za izradu svih izvedbenih projekata i studije izvodljivosti.
Polazište za daljnji razvoj istraživanja Fakulteta jesu istraživačke znanstvene teme u okviru katedri. Katedre sa svojim istraživačkim temema predstavljaju manje organizacijske jedinice i čine dosta fragmentiranu strukturu što se na prvi pogled može smatrati slabošću s obzirom na zadane ciljeve. Međutim, navedeno smo pretvorili u prednost jer se istraživačke teme vrlo brzo organiziraju u istraživačke grupe a za potrebe sudjelovanja u EU i nacionalnim shemama financiranja. Katedre, odnosno pripadajuće istraživačke teme se trajno usmjeravaju na stvaranje istraživačkih grupa kroz INFRA projekt i u drugim situacijama: istraživači s više katedri sa svojim temama tvore jednu istraživačku grupu te se međusobno dopunjavaju i time doprinose interdisciplinarnosti. Kroz upravljačku strukturu FGAG-a je uspostavljena trajna briga o istraživačkim grupama u skladu s nacionalnim prioritetnim i EU tematskim područjima unutar pojedinih natječaja/poziva i programa (Obzor 2020, bilateralne sheme financiranja i dr.) iz različitih EU fondova. Istovremeno, Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Građevinarstvo FGAG-a kontinuirano daje novi istraživački potencijal i djeluje kao 'inkubator' ideja i inovacija u okviru rada postojećih i kreiranju novih istraživačkih grupa.
Polazeći od postojeće istraživačke infrastrukture (postojeći laboratoriji i oprema, uključivo i oprema iz spomenutog hrvatsko-japanskog projekta), u planu organizacijskog razvoja (cilj kroz INFRA projekt i druge projekte) sagledani su sljedeći laboratoriji/logičke cjeline: Laboratorij za potresna ispitivanja, Geotehnički laboratorij, Laboratorij za konstrukcije, Laboratorij za materijale, Laboratorij za numerička modeliranja, GIS laboratorij - GISLab, Geodetski laboratorij, Laboratorij za Implementaciju Suvremenih Tehnologija u Arhitekturi - LISTA, Mobilni laboratorij za prometnice, Mjerna stanica za energiju vjetra i Hidrotehnički laboratorij Žrnovnica.
Laboratoriji ovisno o znanstvenoj temi istraživanja provode istraživanja za jednu ili više istraživačkih grupa i/ili istraživačkih tema, odnosno jedna istraživačka grupa ili tema može angažirati više laboratorija. Sljedeća slika prikazuje shemu organizacijskih jedinica unutar kojih se provode istraživanja. Uz hardverski dio, istraživačku infrastrukturu gradi i e-infrastruktura kao softver uz određenu opremu te dio koji predstavlja 'servis' svim grupama i laboratorijima (npr. zajedničke baze podataka, Virtual Private Server – SRCE, GIS podrška, programi za numeričko modeliranje, statističku analizu i sl.).
