Publikacije / Publications

        

Oborine : glavna ulazna veličina u hidrološki ciklus - RASPRODANO

Autor: prof. dr. sc. Ognjen Bonacci
Nakladnik: Geing, Split
Godina izdanja: 1994.
Cijena: 19,91 EUR / 150,00 kn

Nakladnik:

Geing, poduzeće za geološka istraživanja, nakladničku djelatnost i trgovinu s p. o., Odeska 3, Split
 
Za nakladnika:
Stjepan S. Šestanović
 
Recenzenti:
prof. dr. sc. Tomislav Šegota
dr. sc. Krešo Pandžić
 
Tehnički urednici:
Vesna Denić, dipl. ing. građ.
Boris Trogrlić
 
Crteži:
Anka Karan, građ. tehn.
 
Tisak:
ABEL Internacional d.o.o., Podstrana, Split
 
ISBN 953-96059-1-1
 
Udžbenici Sveučilišta u Splitu = Manualia Universitatis studiorum Spalatensis
Udžbenici Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku = Manualia Universitatis scientiarum Iosephi Georgii Strossmayer in Osijek
Objavljivanje ovog udžbenika odobrilo je Privremeno povjerenstvo Sveučilišta u Splitu Odlukom br. 04-470/3-93, od 25. listopada 1993. i Privremeno povjerenstvo Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7-2/94, od 9. siječnja 1994.
 
===================================
CIP - Katalogizacija u publikaciji
SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU
 
UDK 551.57(075.8)
BONACCI, Ognjen
     Oborine : glavna ulazna veličina u hidrološki ciklus / Ognjen Bonacci ; [crteži Anka Karan]. - Split : GEING, 1994. - (Udžbenici Sveučilišta u Splitu = Manualia Universitatis studiorum Spalatensis)(Udžbenici Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku = Manualia Universitatis scientiarum Iosephi Georgii Strossmayer in Osijek)
Bibliografija: str. 322-334. - Kazala.
ISBN 953-96059-1-1
===================================
 
Sadržaj:
1. Uvodno razmatranje
2. Vodni resursi Zemlje
3. Kretanje Zemlje oko Sunca
4. Zračenje Sunca i Zemlje
4.1. Zračenje Sunca
4.2. Zračenje Zemlje
4.3. Mjerenje zračenja
5. Atmosfera
6. Procesi u atmosferi
7. Vlaga u atmosferi
7.1. Mjerenje vlage u atmosferi
8. Zračne mase i fronte
9. Oblaci
9.1. Opažanje oblaka i određivanje naoblake
10. Oboriva voda - OV
11. Postanak i vrste oborina
11.1. Struktura oborina
11.2. Vrste oborina
12. Simuliranje oborina
13. Mjerenje oborina
 Mjerenje oborine koje se izlučuju iz oblaka
 Mjerenje sniježnog pokrivača
 Mjerenje oborine koja se stvara pri tlu
 Daljinsko mjerenje oborine (Remote sensing)
13.1. Sistemske greške i korekcija mjerenja količine oborina u točci
 Metoda Sevruka
 Metoda Dahlströma
 Metoda Mendela
 Modificirana metoda Peneve
 Primjer usporedbe metoda korekcije
13.2. Opći problemi vezani uz mjerenje oborina i projektiranje mreže    oborinskih postaja
14. Uzroci prostorno-vremenske raspodjele oborina na Zemlji
15. Obrada godišnjih, mjesečnih i dnevnih količina oborina mjerenih na jednoj postaji
  Analiza godišnjih količina oborina
  Analiza mjesečnih količina oborina
  Analiza dnevnih količina oborina
16. Interna struktura olujnih pljuskova
17. Varijacije intenzivnih oborina u vremenu
17.1. Razdvajanje ili disagregacija izmjerenih oborina
17.2. ITP krivulje
17.3. Pljusak za projektiranje (Design storm)
 Pljusak za projektiranje konstantnog, prosječnog intenziteta uzetog sa ITP krivulje
 Chicago pljusak za projektiranje
 Sifaldin (1973) pljusak za projektiranje
 ISWS projektni pljusak
 NERC-FSR projektni pljusak
 Francuski pljusak za projektiranje
 Hietogram projektnog pljuska za male odvodne građevine
 SCS 24-satni pljusak za projektiranje za SAD
 Projektni pljusak za tople predjele
 Projektni pljusak za Dalmaciju
 Korištenje povijesnih pljuskova za projektiranje odvodnje
18. Varijacije oborina u prostoru
18.1. Procjena podataka koji nedostaju
18.2. Provjera homogenosti
18.3. Određivanje oborine pale na površinu
18.4. Prostorno-vremenske varijacije oborina
18.5. Prenošenje podataka oborina s točke u prostoru
19. Vjerojatno maksimalne oborine - PMP
20. Intercepcija - zadržavanje oborine
21. Kisele i blatne oborine
22. Literatura
23. Popis autora
24. Kazalo pojmova
 
 
Iz Uvodnog razmatranja:
 
"Zbog multidisciplinarnog pristupa problemu oborina uvodno će se definirati znanstvene discipline čiji će rezultati u ovoj knjizi biti korišteni.
Geofiziku tvore slijedeće znanstvene discipline:
1. Meteorologija
2. Hidrologija
3. Geologija
Oštru granicu među njima nije moguće postaviti, a osnovni razlog tome leži u vodi kao elementu koji ih povezuje. Pri tome je uloga oborina dominantna. Oborine imaju gotovo jednako značenje u meteorologiji i hidrologiji, a oborine transformirane u površinsko, potpovršinsko i podzemno otjecanje su veza i teorijska osnova hidrologije i geologije. Hidrološki ciklus, tj. kruženje vode u prirodi proces je koji kontinuirano veže ne samo tri navedene grane geofizike nego i ostale znanstvene discipline prirodnih, tehničkih ali i društvenih znanosti. Razlog tome je voda koja ima jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu u odigravanju mnogih procesa u prirodi, a ključna je za osiguranje života i organizaciju ljudskog društva."
 
Autor
 
 
 
(D.E., 7.6.2013.)