Split, Solin, Kaštela, Trogir, 21 : grad gradova
Autor: Ante Kuzmanić, Ivan Jurić, Jere Kuzmanić
Nakladnik: Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije; Arhitektonski biro Kuzmanić Ante, d.o.o.
Godina izdanja: 2025.
Za izdavača:
dekan prof. dr. sc. Neno Torić
Autori:
prof. art. Ante Kuzmanić, dipl. ing. arh.
doc. art. Ivan Jurić, dipl. ing. arh.
Jere Kuzmanić, mag. ing. arch.
Konzultanti:
dr. sc. Hrvoje Bartulović, dipl. ing. arh.
dr. sc. Veljko Srzić, dipl. ing. građ.
dr. sc. Dražen Cvitanić, dipl. ing. građ.
Urednik:
Jere Kuzmanić, mag. ing. arch.
Izvršna urednica:
Kristina Perkov, mag. ing. arch.
Suradnik:
Paul Lombardić, mag. ing. arch.
Autori teksta:
prof. art. Ante Kuzmanić, dipl. ing. arh. &
Jere Kuzmanić, mag. ing. arch.
Recenzenti:
prof. dr. sc. Darovan Tušek
prof. emer. dr. sc. Tihomir Jukić
Fotografije:
Goran Leš
Jakov Prkić
Nino Šerić
Dizajn i prijelom:
Nikola Križanac, mag. art.
Lektura:
Dubravka Puljiz, prof. hrvatskog jezika
Tiskano izdanje:
Split, 2025.
ISBN 978-953-8501-01-2
Tisak: Kerschoffset d.o.o., Zagreb
Naklada: 200 primjerka
Cijena: 15,00 EUR-a
Prodaja: FGAG Split - Online narudžbenica
CIP zapis je dostupan u nacionalnom skupnom katalogu knjižničnog sustava Bukinet pod brojem 991005915548409366.
Elektroničko izdanje:
Split, 2025.
e-ISBN 978-953-8501-02-9
doi: 10.31534/9789538501029
Format: pdf
Veličina datoteke: 142,904 MB
Pristup: online
Zbornik je u cijelosti dostupan na poveznici:
https://doi.org/10.31534/9789538501029
Sadržaj:
6 01 UVOD
7 Tri Splita
12 Izazovi metropolitanskoga prostornog planiranja – tamo gdje ga nema
22 Metropolitanski model razvoja
30 02 ANALIZA AGLOMERACIJE I PLANOVA
31 Prostorni planovi
37 Mentalne, političke i prostorne zapreke
49 Promjena paradigme i problem stanovanja
50 03 SINTEZA - PLAN KOJI NEDOSTAJE
52 Ciljevi i smjernice
56 04 NOVI PROSTORNOPLANSKI KONCEPT: GRAD GRADOVA
59 Prijedlog razvoja metropolitanske zone Split-Solin-Kaštela-Trogir
64 05 INFRASTRUKTURNE MREŽE
65 05.1 Kolna infrastruktura
67 Novi prijedlog kolne infrastrukture
76 05.2 Željeznička infrastruktura
79 Novi prijedlog željezničke infrastrukture
81 Trasa lake gradske željeznice – Metro
83 Dionica Split – Kaštel Kambelovac
85 Dionica Kaštel Kambelovac - Zračna luka „Sveti Jeronim“
86 Poprečni presjek trase na stupovima
87 Dionica Zračna luka „Sveti Jeronim“ – Trogir
88 Metro stanice u Kaštelima
89 Prilaz Zračnoj luci „Sveti Jeronim“
92 Terminal Zračne luke „Sveti Jeronim“
93 Problemi realizacije
98 05.3 Pomorska infrastruktura
100 Luka Orišac – trajektna luka
100 Luke sjevernog dijela poluotoka
103 Kaštelanske luke
106 05.4 Zelena infrastruktura
112 06 RAZVOJNI PROJEKTI
113 06.1 Novi centar grada gradova
121 Sjeverna obala i Kopilica
122 Jadro – novo naselje
122 Centar Solina i Arheološki park Salona
124 06.2 Novi specijalizirani podcentri
124 Airport City – globalno čvorište
126 Kava – sadržaji regionalnog značaja
128 Split 4 – sekundarni gradski centar
129 Sjeverna avenija
129 Koncept zauzimanja – sjeverna avenija
131 Orišac – luka koja mijenja sve
136 06.3 Nove razvojne osi
136 Avenije kao osi urbane obnove
138 Nova Kaštelanska obala
142 Obala kulture – 45 km kontinuiteta javnog prostora
146 07 EKOLOŠKA DIMENZIJA PROJEKTA
152 08 ZAKLJUČAK
153 Grad gradova – zaljev dobrog života
Iz Uvoda:
Tri Splita
Split nije jedan grad, nego tri različita grada u jednom. Svaki od njih postoji u svojoj vlastitoj stvarnosti, s drukčijim granicama, problemima i identitetima. Njihova međusobna neusklađenost predstavlja ključnu prepreku za budući razvoj cjelokupnoga metropolitanskog područja.
Slika 1.2
Prvi Split je mentalni. U najužem smislu, to je grad između Poljuda i Palače, a u širem smislu, to je izgrađeni prostor do splitske obilaznice (istočno od tog pravca asocijacije postaju bitno drukčije) (Sl.1.2). Splitski je poluotok prostor oblikovan konotacijama i sentimentima koji svoje korijene vuku iz povijesti i kulturnih referencija. Oblikovan je mediteranskim igrama, Marjanom, lukom, Varošem i socijalističkim stanovima, kamenom i betonom, ali i Marulićem, Meštrovićem, Tijardovićem, Vidovićem, Smojom, Lipovcem i TBF-om. To je Split kafića na Rivi, uskih ulica i kvartova izgrađenih do 1980-ih, grad turističkih brošura i kolektivnih sjećanja. To je sve ono što pomislimo kad kažemo Split odakle god da jesmo. No, taj asocijativni Split danas se suočava s dubokim promjenama: gubi stanovništvo, postaje žrtva prekomjerne turistifikacije, a njegove zimske puste ulice šokiraju svojim kontrastom s ljetnim gužvama i komunalnim kaosom takozvane sezone. Cijene nekretnina su nedostižne generacijama rođenima u proteklih tridesetak godina, pritisak investicija ruši autentičnost prostora i vizura, a infrastruktura – od kanalizacije do prometa – kolabira pod teretom sezonskih oscilacija. Ovaj Split sve je manje grad za život, sve je manje Kečkemetov Grad za čovjeka i Smojino Velo misto, a sve više scenografija koja se raspada pod cijenom vlastite nostalgije i manjkom održive vizije razvoja grada.
Slika 1.3
Drugi Split je administrativni. Formalno omeđen granicama koje imaju malo urbanog, geografskog ili funkcionalnog smisla, on uključuje istodobno prekinuto kontinuirano tkivo druge najveće aglomeracije na Jadranskom moru kao i dijelove Čiova, naselja Žrnovnicu i Srinjine, dok prema Solinu i Podstrani crta nelogične linije razgraničenja (Sl.1.3). Izvan njegovih granica susjedne se općine razvijaju prema paralelnoj logici, bez ikakve objedinjujuće vizije zajedničkog razvoja. Tome odgovara i neusklađenost njihovih planskih dokumenata, što je detaljno obrađeno u poglavlju 3 naše prethodne publikacije Split 21. Ovaj Split je proizvod kronologije i kompozicije povijesnih administrativnih odluka koje nikad nisu preispitivane, a ne stvarnih tokova života. Posljedica je nejednak razvoj – neke periferije su prepuštene potpunoj neplanskoj stihiji i zanemarene kao životne sredine dok druge privlače ad hoc investicije bez šire vizije zbog jednostavne činjenice da su komunalno uređenije. Javni prostori su fragmentirani, prometna povezanost oskudna, a pristup društvenim sadržajima varira od naselja do naselja. Formalni Split ne funkcionira ni kao cjelina, ni kao skup kvartova, ni kao upravljački sustav - njegove granice ne prate nikakvu stvarnu zajednicu kao ni prostornu logiku.
Slika 1.4
Treći Split je življeni. To je metropolitanski prostor (Sl.1.4) koji se proteže od Trogira do Podstrane obuhvaćajući Kaštela, Solin, Klis, Seget, Čiovo, Stobreč i Brač, povezan svakodnevnim migracijama, ali rastrgan administrativnim barijerama. To je grad gradova kojem posvećujemo našu pozornost u ovoj studiji (Sl.1.5). To je grad gradova u kojem su mladi napustili uski poluotok jer im stan na Blatinama nije cjenovno dostupan, u kojem ljudi satima stoje u kolonama kod Salona Malla, u kojem Bračani gube sate u čekanjima trajekta, a radnici koji putuju iz Mravinaca u Kaštela na rad slušaju utakmice preko radija. To je i grad onih koji su otišli u Zagreb ili inozemstvo jer im ni mentalni ni administrativni Split nije mogao ponuditi prilike za stabilan život. Ovaj Split nitko ne prepoznaje iako ga gotovo 300 000 ljudi živi. Taj Split nema službeni status, ali je jedini koji stvarno postoji – kao funkcionalna, ekonomska i socijalna cjelina. I upravo taj Split zahtijeva novi pristup: prostorno planiranje koje će prepoznati njegovu metropolitansku prirodu, izgraditi ravnomjerne veze i riješiti probleme koji se ne završavaju na granicama općina i gradova.
Ako želimo budućnost koja neće biti samo reakcija na krize, moramo prestati razmišljati o Splitu kao o gradu s tri odvojena identiteta i početi ga graditi kao jedinstveni, međusobno povezani organizam. U takvom projektu nema prostora da se priča o Splitu, niti o njegovu metropolitanskom području. U takvom projektu Trogir, Solin, Kaštela ni Podstrana nisu predgrađa Splita, nego jednakovrijedni dijelovi grada gradova. To je osnovno polazište ove studije.
Slika 1.5
Autori
(D.E., 6.3.2026.)