Interreg projekti

AdSWiM - Upravljano korištenje pročišćenih komunalnih otpadnih voda radi kvalitete Jadranskog mora

Sažetak i opći cilj

Projekt „Upravljano korištenje pročišćenih komunalnih otpadnih voda radi kvalitete Jadranskog mora“ skraćenog naziva AdSWiM počeo je u siječnju 2019. godine. Općeniti cilj projekta je unaprijediti kvalitetu vodnih tijela te ekološko stanje morskog i obalnog ekosustava.

Kvaliteta vode u Jadranskom moru je izrazito heterogena. Ekološke, zdravstvene i higijenske karakteristike vode razlikuju se od područja do područja u Jadranskom moru. Na nekim područjima mjerimo neravnotežu između hranjivih tvari (fosfor u usporedbi s dušikom) koja se uslijed postojanja može obnoviti remineralizacijom organske materije, a ona uvelike ovisi o sastavu i reproduktivnom kapacitetu mikrobne zajednice.

Projektom se potiče prekogranično integrirano upravljanje vodnim resursima kako bi se ponovno uspostavila poremećena ravnoteža hranjivih tvari koja utječe na hranidbeni lanac. AdSWiM projekt spaja istraživačke institucije, lokalne vlasti i komunalna poduzeća kako bi zajedno radili na unaprjeđivanju kvalitete morske vode. 

Specifični ciljevi

  1. Poboljšati okolišnu kvalitetu stanja Jadranskog mora kroz planirano korištenje pročišćenih otpadnih voda;
  2. Prikupiti biološke parametre, koristiti analitičke uređaje i inovativne tretmane kako bi se zaštitila vodna tijela;
  3. Postaviti i razmijeniti modele upravljanja te procijeniti efikasnosti regulativa.

Glavne aktivnosti

  1. Zaštita i poboljšanje kakvoće vode za kupanje putem upravljanja urbanim pročišćivanjem otpadnih voda;
  2. Procjena značaja novih bioloških parametara u kontroli kakvoće vode za kupanje;
  3. Definiranje prekograničnih modela za upravljanje postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda;
  4. Predlaganje inovativnih provjera učinaka planova praćenja kako bi se bolje poštovale teritorijalne značajke;
  5. Optimizacija inovativnih analitičkih alata za određivanje E.coli i intestinalnih enterokoka;
  6. Inovativna obrada pročišćene otpadne vode za zaštitu morskih i priobalnih površinskih voda.

Očekivani rezultati

Svrha projekta i prekogranične suradnje predlaganje je novih alata za stjecanje boljeg znanja i kontrole nad ekološkim stanjem morskog ekosustava, inovativnu i ekološku prihvatljivu tehnologiju obrade otpadnih voda te promjenu u postojećoj regulativi. Planirani rezultati projekta su:

  1. Korištenje inovativnih tehnologija u monitoringu, tretmanu i upravljanju procesima pročišćivanja otpadnih voda;
  2. Istraživanje dostupnosti organskih i anorganskih hranjivih tvari te mikroelemenata u tragovima korištenjem novih analitičkih tehnika uz testiranje korelacija između njih i hidroloških varijabli s ciljem prikupljanja ključnih podataka o vitalnosti bakterija i njihove distribucije u područjima istraživanja;
  3. Razmjena znanja i prekograničnih akcija s ciljem efektivnijeg upravljanja pročišćivačima i bolje praćenih i stabilniji količina hranjivih tvari što će značiti u krajnjem smislu bolju kvalitetu vode.

Nositelj projekta je Sveučilište u Udinama. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije jedan je od 5 projektnih partnera iz Hrvatske (Zavod za javno zdravstvo Zadar, Izvor Ploče d.o.o., Vodovod i kanalizacija Split d.o.o., Centar za istraživanje materijala Istarske županije Metris) i ukupno 6 iz Italije (Sveučilište u Udinama, Grad Udine, CAFC d.o.o., Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku, Politehnički institut u Marche, Institut za kristalografiju – Nacionalno istraživačko vijeće, Grad Peschara). FGAG je zadužen za realizaciju Radnog paketa 5 – Tehnologije i strategije definiranja smjernica za upravljanje pročišćivačima i prekograničnim strategijama.

Projekt se financira u okviru 2014 – 2020 Interreg V-A, Italy – Croatia CBC Programme. Ukupna vrijednost projekta je 2.035.703,13 eura od čega se 85% financira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Predviđeno trajanje projekta je do početka 2021. godine.

 

DEEP-SEA – Razvoj planiranja energetske učinkovitosti i mobilnih usluga marina na Jadranskoj obali

Sažetak i opći cilj

Nautičke marine (luke za jedrilice i glisere) diljem Jadranske obale i otoka glavna su turistička središta za dolazne i odlazne tokove mobilnosti.  Marine se nalaze diljem Jadranske obale, donose značajan broj različitih vrsta tokova mobilnost i prijevoza unutar i izvan samih marina koji imaju izrazito negativnim utjecaj na okoliš poput emisija CO2, onečišćenja bukom i prometnih zastoja. Cestovni i pomorski prijevoz najčešći su, ali i najzagađujući načini prijevoza, dok se drugi načini prijevoza, manje štetni za okoliš, rijetko upotrebljavaju.  

Javna uprava i operatori mobilnosti postigli su mnogo toga u sektoru mobilnosti razvojem, promidžbom i provedbom usluga prijevoza s niskim ili nikakvim negativnim učincima poput električnih vozila (e-vozila) i brodova (e-brodova), punionica za električna vozila (ECS-a), najma i dijeljenja električnih vozila. Doduše, ovakve su usluge rijetko kad ponuđene u nautičkim marinama, koje većinom nude usluge koje dosta onečišćuju okoliš, poput najma automobila i motocikla s endotermičkim motorom, dok ih manji broj nudi ekološki održive usluge poput najma bicikla ili dijeljenja automobila. Osim toga, navedena ekološki održiva rješenja rijetko su kad i integrirana u jedinstvenu ponudu.  Ponudom sustavnijih, integriranijih i višemodularnih usluga prijevoza može se učinkovito suočiti s izazovom smanjenja utjecaja aktivnosti prijevoza u području oko marina na okoliš.

DEEP-SEA se bavi problematikom prevladavajućeg korištenja jednim prijevoznim sredstvom (automobilom), vrlo zagađujućeg pomorskog prijevoza (plovila s endotermičkim motorima) i ograničene integracije ponuđenih usluga mobilnosti u navedenom sektoru.  Ovaj Projekt razvojem terenski ispitanog modela temeljenog na znanstvenim dokazima želi poduprijeti operatore mobilnosti i državnu upravu u planiranju i provedbi održive mobilnosti. Planiranje će povećati ponudu energetski učinkovitih usluga mobilnosti, uglavnom električnog i dijeljenog prijevoza, te će navesti marine da se pobrinu za rastuću potražnju punionica za električne brodove.

Uspostavljena je suradnja s važnim dionicima koji uključuju operatore mobilnosti, gospodarske komore, javne uprave i tri sveučilišta u Jadranskoj regiji. Partneri su odabrali četiri pilot područja za njima prilagođene investicijske planove kako bi se testirale nove usluge i proizvodi. Uvest će se IKT aplikacija kojom će se omogućiti korisnicima pronalaženje usluga održive mobilnosti na karti, pristup istima, rezerviranje i plaćanje. Aplikacija će predstavljati jedinstven mrežni portal za promicanje ponude održive mobilnosti putem kojih će se usluge širiti i na druga mjesta na Jadranu. Također će se definirati smjernice za razradu interventnih i investicijskih planova vezanih za usluge mobilnosti te će se pokrenuti prekogranična mreža kako bi se replicirali pozitivni učinci usluga održive mobilnosti razvijeni ovim projektom.

Specifični ciljevi

  1. Poboljšati nadležnost operatera mobilnosti i javnih uprava u planiranju i provedbi energetski učinkovite mobilnosti.
  2. Povećati ponudu za inovativnim i održivim mobilnim uslugama za putnike u marinama.
  3. Povećati suradnju između marina na Jadranskoj obali po pitanju održive i energetski učinkovite mobilnosti.

Glavne aktivnosti

  1. Izrada cjelovitog prikaza najboljih raspoloživih tehnoloških i organizacijskih rješenja o energetskoj učinkovitosti i održivoj mobilnosti za obalnu i nautičku mobilnost .
  2. Izrada investicijskog modela s naglaskom na značajke i usluge za poboljšanje dostupnosti marina od/do kopnene strane i od/do morske strane.
  3. Ažuriranje vizija postojećih usluga mobilnosti u pilotskim mjestima marina s analizom potrošnje energije te izradom polazne crte za definiranje buduće potrošnje energije i smanjenjem emisija.
  4. Izrada metodologije praćenja i mjerenja pilotnih mjesta marina kako bi se osigurala usklađenost s projektnim i programskim ciljevima.
  5. Instalacija električnih punionica, e-vozila (automobili, bicikle, motori), e-brodova, e-postolja za bicikle, mikrogridova.
  6. Izrada modela interventnih i investicijskih planova vezanih za usluge mobilnosti na temelju rezultata pilot-projekata i znanstvenih spoznaja, testiranih na terenu.
  7. Izrada IKT aplikacije za komunikaciju između marina i krajnjih korisnika te za promicanje i mapiranje usluga održive mobilnosti.

Očekivani rezultati

Svrha je projekta poboljšati postojeće usluge mobilnosti marina i pretvoriti ih u ekološki prihvatljive i energetski učinkovite sustave s niskom ili nultom razinom emisija ugljika. Planirani rezultati projekta su:

  1. Poboljšane usluge održive mobilnosti i povezanosti putnika nautičkim marinama diljem Jadranske obale.
  2. Povećanje nadležnosti donositelja odluka i operatera u daljnjem razvoju ekološki održivih usluga mobilnosti na Jadranskoj obali i unutrašnjosti za putnike.
  3. Integrirano upravljanje, suradnja i umrežavanje između operatera mobilnosti, sveučilišta i javnih ustanova s obje strane Jadranskoga mora.

Nositelj projekta je agencija ARIES. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu jedan je od pet projektnih partnera iz Hrvatske (Sveučilište u Rijeci, Županijska lučka uprava Krk, Općina Malinska-Dubašnica, Javna ustanova RERA S.D. i H.L. Dvorac) i četiriju iz Italije (Sveučilište u Trstu, Gospodarska komora u Foggii8, Grad Andria, Regija Apulia). FGAG je zadužen za realizaciju Radnog paketa 4 –  Piloti: mala tehnološka ulaganja, instalacije opreme i pokretanje novih usluga.

Projekt se financira u okviru Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020. Ukupna je vrijednost projekta 2.511.567,50 EUR, od čega se 85 % financira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Predviđeno je trajanje projekta do 30. lipnja 2021. godine.

 

E-CITIJENS - Sustav za podršku odlučivanju (SPO) u upravljanju hitnim situacijama za potrebe civilne zaštite zasnovan na građanskom novinarstvu, a za poboljšanje sigurnosti na području Jadrana

Sažetak i opći cilj

Projekt „Sustav za podršku odlučivanju (SPO) u upravljanju hitnim situacijama za potrebe civilne zaštite zasnovan na građanskom novinarstvu, a za poboljšanje sigurnosti na području Jadrana“ skraćenog naziva E-CITIJENS počeo je u siječnju 2019. godine.

Općeniti cilj projekta je povećati sigurnost hrvatskog i talijanskog područja Jadrana kod prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem poboljšanjem mjera i instrumenata za prevenciju i upravljanje u slučaju opasnosti.

Projekt teži da kroz prekograničnu suradnju: (i) ojača zapovjedni lanac civilne zaštite (uključujući obalnu stražu) u obje zemlje s prekograničnim funkcionalnim centrima opremljenim naprednim i učinkovitim sustavom za podršku odlučivanju, sve za učinkovitije praćenje rizika, upravljanje hitnim situacijama i koordiniranje uključenim snagama tijekom hitnih intervencija; (ii) ima otvoren komunikacijski kanal u stvarnom vremenu za ažuriranje informacija o pojavama rizika na način da se prikupljaju i koriste podaci koje građani objavljuju na društvenim mrežama (građansko novinarstvo), a kako bi prijavili opasne situacije i događaje i ukazali na razvoj situacije.

Navedeni cilj će se postići i promicanjem prekograničnih politika, a koje imaju za cilj  usklađenje i poboljšanje postojećeg zakonodavstva za upravljanje rizicima u obje zemlje i njihovu ukupnu učinkovitost.

Specifični ciljevi

  1. Opremiti lanac zapovijedanja civilne zaštite sa sustavom za podršku odlučivanju (SPO) zasnovanom na društvenim mrežama;
  2. Potaknuti sudjelovanje građana kao „aktivnih dojavljivača“ hitnih slučajeva (građansko novinarstvo);
  3. Uskladiti hrvatsko i talijansko zakonodavstva za upravljanje rizicima.

Glavne aktivnosti

  1. Upravljanje projektom i koordinacija aktivnosti;
  2. Komunikacijske aktivnosti;
  3. Modeliranje sustava za upravljanje hitnim situacijama za potrebe civilne zaštite zasnovanom na društvenim mrežama;
  4. Razvoj, testiranje i isporuka platforme - sustava za upravljanje hitnim situacijama za potrebe civilne zaštite zasnovanom na društvenim mrežama;
  5. Isporuka SPO platforme te uvođenje regulatornog okvira za hitne službe.

Očekivani rezultati

  1. Unapređenje koordinacije rada civilne zaštite u upravljanju rizicama. To će se postići  jačanjem zapovjednog lanca civilne zaštite i obalne straže u obje zemlje uvođenjem prekograničnih funkcionalnih centara opremljenih SPO platformom za hitne situacije te ujednačavanjem postojećih regulatornih sustava i zakonodavstva u obje zemlje. Obje aktivnosti su neophodne za podršku sustavu civilne zaštite u: (i) praćenju geofizičkih elemenata koji utječu na prirodne rizike, (ii) prihvaćanju preventivnih mjera za smanjenje utjecaja izvanrednih događaja na ekosustave i stanovništvo, i (iii) koordiniranju hitnih intervencija kako bi se omogućilo učinkovito i promptno upravljanje kriznim situacijama kroz identifikaciju izvora i jačine opasnosti pojedinih vrsta rizika.

  2. Povećano sudjelovanje građana u upravljanju prirodnim katastrofama i katastrofama uzrokovanih ljudskim djelovanjem. To će se postići uvođenjem participativnog procesa kako bi se građanima omogućilo da igraju ulogu "aktivnog senzora" za prirodne rizike i rizike uzrokovane ljudskim djelovanjem. Građani će dobiti mogućnost proaktivnog ponašanja i tako postaju  kapilarni i raznovrsni izvori informacija o rizicima za potrebe koordiniranja i upravljanja rizicima.

Oba rezultata pridonijet će projektnim pokazateljima jer poboljšavaju koordinaciju i upravljanje rizicima među institucijama, civilnom zaštitom i građanima na cijelom području projekta te poboljšavanju provođenje hitnih intervencija.

Partneri na projektu su: Regija Molise kao voditelj projekta, Splitsko-dalmatinska županija, Regija Veneto, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilište u Splitu, EEIG Eurelations, Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bolonji, Općina Pescara, Jadransko-jonska euroregija, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA i Istarska županija.

Glavni doprinos Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu je u radnom paketu 3 “Modeliranje sustava” i radnom paketu 5 “Izvješćivanje o provedbi i evaluaciji”.

Projekt se financira u okviru Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020. Ukupna je vrijednost projekta 2.846.100,00 EUR, od čega se 85% financira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Predviđeno je trajanje projekta do 30. lipnja 2021. godine.

 

MoST - Monitoring prodora slane vode u obalne vodonosnike i testiranje pilot projekata za smanjenje štetnog utjecaja od zaslanjivanja

Sažetak i opći cilj projekta

Prodor morske vode u obalne vodonosnike globalan je svjetski problem, prisutan u većini obalnih država. Osim blizine mora, uzroci štetnog djelovanja morske voda unutar područja obalnog/ih vodonosnika najčešće su povezani uz ljudsko djelovanje, kroz prekomjernu urbanizaciju, a naročito kroz infrasktrukturnu izgradnju koja rezultira odmakom od prirodnog hidrološkog stanja. Uzimajući u obzir činjenicu o namjerni i korištenju zemljane površine, globalnom povećanju razine mora te sve ekstremnijim hidrološkim uvjetima, problem prodora mora u obalni vodonosnik sve je izraženiji.

Potreba za istraživanjem ovog problema intenzivirana je posljednjih desetljeća s ciljem što boljeg razumijevanja procesa koji utječu na interakciju slane i slatke vode, a ciljem doprinosa izrade kvalitetnim mjerama zaštite od zaslanjivanja u obalnim vodonosnicima.

Republika Hrvatska i Italija značajno su izložene djelovanju mora koje se detektira između ostalog smanjenom proizvodnjom prinosa biljnih kultura u obalnim područjima, a u kombinaciji s klimatskim promjenama za očekivati je još intenzivniju ugrozu proizvodnje. U sklopu provedbe projekta, hrvatska i talijanska strana razvit će specifične sustave monitoringa zaslanjivanja obalnih vodonosnika s ciljem detekcije dinamičkih svojstava i identifikacije procesa koji utječu na svojstva polja slanosti. Provedbom projektnih aktivnosti predviđeno je razumijevanje procesa u području obuhvata obaju strana i izrada plana prilagodbe s ciljem smanjenje štetnog djelovanja morske vode i očuvanja kakvoće vodnih tijela u obuhvatu, sve s naglaskom na prekograničnu suradnju projektnih partnera u vidu razmjene iskustava i znanstvenih postignuća.

U sklopu projekta, predviđen je niz terenskih, laboratorijskih i modelskih ispitivanja koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva projekta koje se provode po fazama. U prvoj fazi provode se analize dostupne studijske dokumentacije koje se upotpunjuju terenskim istražnim radovima s ciljem definiranja geološke strukture vodonosnika. Drugom fazom predviđena je analiza procesa koji utječu na dinamička svojstva polja slanosti. U sklopu ove faze provode se laboratorijska i računalna modelska ispitivanja, čime je moguće kvantificirati pozitivne i negativne posljedice predviđenih mjera za zaštitu od negativnog djelovanja morske vode po kvalitetu podzemnih voda u obalnim područjima kao i efektivnost istih. U završnoj fazi, oslanjajući se na prethodne rezultate, izrađuje se niz mjera s ciljem zaštite pilot područja od štetnog djelovanja morske vode, čime se osigurava doprinos projekta, primarno lokalnom stanovništvu, ali i na nacionalnoj razini.

Specifični ciljevi

  1. Unaprijediti poljoprivredu proizvodnju i zaštititi okoliš u područjima pod utjecajem morske vode;
  2. Razviti kontinuiranu prekograničnu suradnju znanstvenih institucija u području klimatskih promjena.

Glavne aktivnosti

  1. Provedba terenskih istražnih radova (geotehnički, geofizički, izrada bušotina) i uzorkovanja s analizom površinskih i podzemnih voda s ciljem geološke i hidrogeološke definicije područja obuhvata projekta;
  2. Analiza poljoprivredne proizvodnje karakterističnih vrsta;
  3. Uspostava sustava monitoringa polja slanosti u površinskim i podzemnim vodama;
  4. Provedba procesno orijentiranih analiza s ciljem detekcije i razumijevanja mehanizama koji utječu na zaslanjenost podzemnih voda; 
  5. Izrada modelskih ispitivanja s ispitivanjem efikasnosti predloženim mjera zaštite od zaslanjivanja obalnih vodonosnika;
  6. Odabir mjera prikladnih za povećanje kvalitete podzemnih voda u obalnim vodonosnicima unutar projektnog obuhvata.

Očekivani rezultati

  1. Geološki i hidrogeološki opis područja obuhvata;
  2. Definicija meteoroloških i hidroloških uvjeta u obuhvatu;
  3. Opis svojstava polja slanosti podzemnih voda u obuhvatu;
  4. Izrada plana prilagodbe klimatskim promjenama s naglaskom na smanjenje štetnog utjecaja morske vode i s time povezano povećanje poljoprivredne proizvodnje;
  5. Razmjena znanja i prekograničnih akcija s ciljem što bolje prilagodbe obalnih područja klimatskim  promjenama, primarno kroz štetno djelovanje morske vode unutar obalnih vodonosnika.

Nositelj projekta je Sveučilište u Padovi. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu jedan je od tri projektna partnera iz Hrvatske uz Hrvatske vode d.d. i Regionalnu razvojna agenciju Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA-u, te ukupno četiri iz Italije (UNIPD- Sveučilište u Padovi, Regija Veneto, CNR – National Research Council i Adige Euganean Reclamation Consortium).

Projekt se financira u okviru 2014 – 2020 Interreg V-A, Italy – Croatia CBC Programme. Ukupna vrijednost projekta je € 2.598.608,51 od čega se 85% financira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Predviđeno trajanje projekta je do lipnja 2021. godine.

 

Nove tehnologije za detekciju i analizu marko i mirkoplastike u Jadranskom bazenu – NET4mPLASTIC

Sažetak i opći cilj

Postoje vrlo ograničeni podaci o mikrootpadu i mikroplastici u Jadranskom moru, a nedostaju, kako standardni operativni protokoli za uzorkovanje, otkrivanje i kvantifikaciju mikroplastike, tako i pouzdani podaci o koncentracijama mikroplastike i sastavu polimera u morskom okolišu. Slijedom toga, postoji potreba za poboljšanjem i razvojem metoda za smanjenje vremena i napora u identifikaciji i otkrivanju mikro plastike.

Projektni pristup NET4mPLASTIC temelji se na suradnji između talijanskih i hrvatskih istraživačkih organizacija, malih i srednjih poduzeća i lokalnih vlasti u Italiji i Hrvatskoj u rješavanju zajedničkog izazova plastike i mikroplastike (MP) u Jadranskom moru. Projekt ima za cilj razvoj zajedničkih rješenja za praćenje distribucije plastike, definiranje njihovih utjecaja na ljudsko zdravlje i provedbu integrirane platforme povezane sa sustavom ranog upozoravanja. Projekt će koristiti postojeće sustave (transportni model i EWS) i inovativne tehnologije (bespilotne letjelice, integriranu platformu) koje će se istraživati i dalje razvijati kako bi se postigli glavni ciljevi projekta.

New Technologies for macro and Microplastic Detection and Analysis in the Adriatic Basin - NET4mPLASTIC počeo je 1. siječnja 2019., a osnovni cilj projekta je prikupiti podatke o rasprostranjenosti i sastavu mikroplastike uz hrvatsko i talijansko priobalno i morsko područje. Projekt je usmjeren ka poboljšanju kvalitete vode u moru primjenom zajedničkog integriranog pristupa kojim se identificiraju akumulacijske zone mikroplastike i kontrole za implementaciju bilo kojih mjera ublažavanja.

Specifični ciljevi

  1. poboljšati suradnju u razmjeni znanja o morskom otpadu i promjena tradicionalnih pristupa,
  2. poboljšati svijest stanovništva kroz razvoj sustava ranog upozoravanja s GIS bazom podataka i
  3. otkriti mikroplastiku u morskoj bioti i vezanih zagađivača kao potencijalnih rizika za ljudsko zdravlje.

Glavne aktivnosti

  1. Implementacija novih tehnoloških rješenja za praćenje mirkoplastike u morskom i priobalnom području;
  2. Razvoj zajedničke platforme otvorenog pristupa i Sustava ranog upozoravanja;
  3. Osmišljavanje brodske jedinice za terenske aktivnosti i instalacija jedinice na morske dronove za aktivnosti duž obale i na brodovima za pučinske aktivnosti;
  4. Standardizacija pristupa sažeta u smjernicama i preporukama za ribarstvo i plavo gospodarstvo u vezi s upravljanjem mikroplastikom i ograničenjima u poboljšanju kvalitete vode;
  5. Realizacija 8 terenskih istraživanja (voda, sediment i školjkaši) sa 160 uzoraka sedimenata, 32 uzorka iz rijeke i 64 uzorkovanja mikroplastike na morskoj površini (manta);
  6. Ispitivanje novih metodologija za recikliranje plastičnih predmeta, a posebno razvoj patenta.

Očekivani rezultati

Projektom će se unaprijediti znanje i razumijevanje utjecaja povezanih s makro i mikroplastičnim ostacima u obalnom i morskom okolišu okupljanjem različitih stručnjaka. Finalni će rezultat činiti procjena stanja znanosti, određivanje distribucije, obilja i utjecaja naslaga MP-a te podizanje javne svijesti putem online i offline diseminacije. Kao posljedica toga, očekivani rezultati su: 

  1. analiza stanja tehnike: ekološko, klimatološko i geomorfološko stanje područja istraživanja;
  2. karakterizacija pitanja vezanih uz upravljanje plažama i otpadom na istraživanim područjima;
  3. karakterizacija izvora mikroplastike;
  4. sakupljanje uzoraka mikroplastike na morskim i obalnim područjima i u školjkama; 
  5. poboljšano stanje kvalitete mora i obalnih područja pomoću inovativnih tehnologija i pristupa; 
  6. definiranje najboljih praksi za upravljanje, praćenje i procjenu mikroplastike; 
  7. razvoj senzorske platforme koja se postavlja na brodove ili morske bespilotne letjelice; 
  8. prognoziranje potencijalnih scenarija područja akumulacije mikroplastike (kreiranje mape); 
  9. uspostava sustav ranog upozoravanja i zajedničke GIS baza podataka za područja akumulacije mikroplastike koja se prognoziraju nakon događaja poput oluja / prelijevanja rijeke i slično; 
  10. premošćivanje jaza u nedostatka informacija u odnosu na mikroplastiku, morski ekosustav i ljudsko zdravlje: korelacija prijavljenih podataka, analitičkih ispitivanja morskih organizama i in vitro testova za procjenu rizika za zdravlje ljudi.

Na projektu surađuje pet partnera iz Italije: Odjel za fiziku i znanosti o Zemlji Sveučilišta u Ferrari (glavni partner), Fakultet građevinarstva i arhitekture Sveučilišta u Trstu, Regija Marche, Veterinarski zavod za javno zdravstvo Abruzzo i Molise Regije i Hydra Solutions SRL te četiri partnera iz Hrvatske: Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Prosoft d.o.o. iz Rijeke.

Projekt se financira u okviru 2014 – 2020 Interreg V-A, Italy – Croatia CBC Programme. Vrijednost projekta je 2.478.640,00 EUR od čega se 85% financira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Predviđeno trajanje projekta je do kraja lipnja 2021. godine.

 

PMO-GATE - Sprječavanje, upravljanje i prevladavanje rizika od prirodnih katastrofa radi ublažavanja njihova utjecaja na gospodarstvo i društvo

Sažetak i opći cilj

Projekt "Sprječavanje, upravljanje i prevladavanje rizika od prirodnih katastrofa radi ublažavanja njihova utjecaja na gospodarstvo i društvo " (PMO-GATE), započeo je u siječnju 2019. Sveukupni ciljevi ovog projekta su: zajednički razvoj inovativne metodologije za sprječavanje, upravljanje i prevladavanje višestrukih opasnosti prirodnih katastrofa u uključenim regijama Italije i Hrvatske i podizanje razine zaštite i otpornosti na prirodne katastrofe specifične za područje uključenih regija, poput riječnih i morskih poplava, meteoroloških tsunamija i potresa.

Predloženi pristup temelji se na integraciji procjene rizika, sprječavanja, pripravnosti i akcija odziva na navedene prirodne katastrofe. Ovaj pristup objedinjuje tri glavna čimbenika: kapitalizaciju postojećeg znanja uključenih regija u području upravljanja prirodnim katastrofama, definiranje mogućih scenarija uključujući detaljnu analizu teritorijalnih ranjivosti u skladu sa zakonodavstvom zajednice koja upravlja strateškom procjenom utjecaja na okoliš i učinkovite komunikacijske strategije koje podižu svijest i mijenjaju percepciju stanovništva i javnih agencija putem dvosmjerne komunikacije između uključenih regija i pogođenih članova zajednice.

Konačni rezultati bit će plan upravljanja rizikom usmjeren na savladavanje izvanrednih stanja s najmanjim mogućim utjecajem na društvo i gospodarstvo kao i razvoj sustava ranog upozorenja kako bi se povećala sigurnost i otpornost na prirodne katastrofe. Projekt će omogućiti sprječavanje, upravljanje i prevladavanje rizika od prirodnih katastrofa, zaštitit će ljudske živote kao i društveno-ekonomsku i društveno-kulturnu baštinu. Posebno, PMO-GATE cilja kreirati sinergiju između lokalnih autoriteta, istraživačkih instituta, škola i sveučilišta te građana, kako bi se upravljalo višestrukim opasnostima tipičnima za uključene regije.

Specifični ciljevi

  1. Definiranje indeksa izloženosti za jednostruke opasnosti;
  2. Definiranje indeksa izloženosti za višestruke opasnosti;
  3. Provedba mjera svijesti.

Glavne aktivnosti

  1. Procjena izloženosti poplavama u obalnim i urbanim područjima;
  2. Procjena izloženosti meteotsunamijima u obalnim;
  3. Procjena izloženosti opasnostima nepovezanima s klimom u urbanim i obalnim područjima (seizmička djelovanja);
  4. Procjena kombiniranih opasnosti od poplava i seizmičkih aktivnosti;
  5. Procjena kombiniranih opasnosti od seizmičkih aktivnosti, poplava i meteotsunamija;
  6. Poboljšani sustavi ranog upozorenja za pojedinačne rizike;
  7. Poboljšani sustavi ranog upozorenja za rizike višestrukih opasnosti;
  8. Plan upravljanja rizicima.

Očekivani rezultati

Svrha projekta i prekogranične suradnje je povećanje razine zaštite, otpornosti i prevladavanja rizika od prirodnih katastrofa, kao što su poplave, potresi i meteotsunamiji. Planirani rezultati projekta su: 

  1. Podizanje razine znanja o višestrukim ranjivostima na prirodne katastrofe u regijama Italije i Hrvatske uključenima u projekt;
  2. Implementacija stečenih znanja u plan upravljanja rizicima od višestrukih opasnosti;
  3. Implementacija sustava ranog upozorenja koji će smanjiti prirodne i ekonomske gubitke. Analiza višestrukih opasnosti je zasnovana na integriranoj i multidisciplinarnoj analizi svih podataka u jedinstveni model sposoban da pruži podršku u odlučivanju upraviteljima za hitne slučajeve i agencijama za civilnu zaštitu.

Na projektu surađuju Odjel inženjerstva sa Sveučilišta u Ferrari kao glavni partner, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Grad Kaštela, Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku iz Trsta, Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju iz Rima i Općina Ferrara. FGAG je zadužen za realizaciju Radnog paketa 3 – Procjena izloženosti jednostavnim opasnostima u obalnim i urbanim područjima i Radnog paketa 4 – Procjena izloženosti višestrukim opasnostima u obalnim i urbanim područjima.

Projekt se financira u okviru 2014 – 2020 Interreg V-A, Italy – Croatia CBC Programme. Vrijednost projekta je 1.429.112,05 EUR od čega se 85% financira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Predviđeno trajanje projekta je do kraja lipnja 2021. godine.

 

Plastic Busters MPA: Očuvanje biološke raznolikosti od plastike u zaštićenim morskim područjima na Mediteranu

Ukupni proračun projekta: 5,055,000 €

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj s 4,296,000 €

Trajanje projekta: 48 mjeseci

Središnji problem

Sredozemno more je jedno od najviše pogođenih otpadom. Prijetnje otpada u moru životinjama i ekosustavima sve se više problematiziraju u znanstvenoj literaturi, s utjecajem koji varira od upletenosti i gutanja, preko akumulacije i povećanja toksičnosti oslobođenih iz plastike, do oštećenja bentoskih staništa i vrsta.

Regionalni plan za upravljanje morskim otpadom na Mediteranu unutar Barcelonske konvencije i Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji Europske unije pomogli su da stvari krenu u pravom smjeru. Ipak, predstoji dug put prema provedbi političkih obveza i učinkovitom smanjenju otpada u moru i rizicima koje on predstavlja za mediteranske morske životinje.

Tko smo mi?

Plastic Busters MPA okuplja 15 provedbenih partnera i 17 pridruženih partnera iz 8 zemalja, Albanije, Cipra, Hrvatske, Francuske, Italije, Grčke, Slovenije i Španjolske.

Upoznajte naš tim i pridružene partnere:

https://plasticbustersmpas.interreg-med.eu/our-story/who-we-are/

Što radimo?

Plastic Busters MPAs pruža sveobuhvatan, višestruki i koordinirani pristup borbi protiv otpada u moru u mediteranskim pelagijskim i obalnim morskim zaštićenim područjima prema zdravim morskim ekosustavima.

Plastic Busters MPA se bavi cjelokupnim ciklusom upravljanja otpadom u moru!

MJERE PROTIV OTPADA U MORU u priobalnim i pelagijskim morskim područjima na Sredozemlju:

USKLAĐENO PRAĆENJE

Definiranje i testiranje usklađenih metodologija praćenja otpada u moru u pelagijskim i obalnim morskim zaštićenim područjima

UTVRĐIVANJE UTJECAJA

Procjena utjecaja otpada u moru na bioraznolikost

IDENTIFIKACIJA ŽARIŠNIH TOČAKA

Razrada projekcijskog modela za identifikaciju područja akumulacije otpada u moru u priobalnim i morskim zaštićenim područjima

MJERE PREVENCIJE I UBLAŽAVANJA

Razvijanje regionalnih smjernica za potporu akcija replikacije na temelju naučenih lekcija iz 10 demo prikaza mjera za otpad u moru

RAZVIJANJE KAPACITETA I TRANSFER ZNANJA

Implementacija svrsishodnog prijenosa znanja i uspostavljanje mehanizama kapitalizacije i replikacije za djelotvorne i kontinuirane akcije protiv otpada u moru

IZRADA PLANA ZA ZAJEDNIČKO UPRAVLJANJE

Osiguravanje primjene rezultata projekta putem zajedničkog plana upravljanja koji će osnažiti upravitelje zaštićenih morskih područja, donosioce odluka i druge dionike da poduzmu koordinirane i ciljane akcije protiv morskog otpada

 

Što želimo postići?

Krajnji je cilj Projekta poboljšati zaštitu staništa i vrsta u pelagijskim i obalnim morskim zaštićenim područjima kroz ciljano praćenje i procjenu, prevenciju i ublažavanje. To se postiže ubrzanjem prijenosa znanja, umrežavanjem morskih zaštićenih područja te sinergijom s europskim i mediteranskim procesima upravljanja.

Plastic Busters MPA je projekt financiran u okviru programa Interreg MED koji za cilj ima održavanje biološke raznolikosti i očuvanje prirodnih ekosustava u obalnim morskim zaštićenim područjima konsolidiranjem mediteranskih napora protiv otpada u moru.

Projekt podrazumijeva aktivnosti koje se odnose na cijeli ciklus upravljanja otpadom u moru, od praćenja i procjene, do prevencije i ublažavanja.

Projekt koristi multidisciplinarnu strategiju i zajednički okvir djelovanja koji je razvijen u okviru inicijative Plastic Busters, koju vode Sveučilište u Sieni i Mreža rješenja za održivi razvoj (Sustainable Development Solutions Network). Ova inicijativa definira prioritetne aktivnosti potrebne za rješavanje problema otpada u moru u Sredozemlju i označena je u okviru Unije za Mediteran 2016., prikupljajući političku potporu 43 euro-mediteranske zemlje.