Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) temeljni je dokument za korištenje sredstava dostupnih Republici Hrvatskoj u okviru instrumenta ”EU Nove generacije”. Glavni cilj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je otvaranje novih radnih mjesta te otklanjanje neposredne štete uzrokovane pandemijom COVID-19. NPOO je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. te europskim prioritetima usmjerenima na digitalnu i zelenu tranziciju, koje se zasnivaju na modernizaciji gospodarstva i društva kroz veća ulaganja u inovacije te nove tehnologije.
| Naziv projekta: |
RESILIO - Multidisciplinarna procjena ranjivosti i otpornosti Dioklecijanove palače |
| Naziv na engleskom: |
Resilience and Vulnerability Assessment of Diocletian’s Palace |
| Glavni istraživač: |
Vladimir Divić |
| Početak projekta: |
1. listopada 2025. |
| Završetak projekta: |
30. rujna 2029. |
| Ukupni proračun projekta: |
236.972,00 € |
| Mrežne stranice (Hr): |
|
| Sažetak projekta: |
Projekt RESILIO usmjeren je na integriranu procjenu ranjivosti i otpornosti Dioklecijanove palače u Splitu, jednog od najvažnijih kulturnih i povijesnih simbola grada, suočenog s višestrukim okolišnim i infrastrukturnim izazovima. Kroz multidisciplinarni pristup koji objedinjuje stručnjake iz područja konstrukcija, geotehnike, arhitekture, povijesti umjetnosti, hidrotehnike i primijenjene matematike, projekt istražuje kumulativni utjecaj klimatskih promjena, podzemnih voda, urbanizacije, potresa i morskih utjecaja na strukturni integritet i dugoročnu otpornost palače. U uvjetima pojačanih pritisaka na urbanu baštinu, tradicionalni pristupi zaštiti često ne uspijevaju obuhvatiti kompleksne međudjelujuće hazarde koji utječu na povijesne strukture. Kako bi se odgovorilo na taj izazov, projekt RESILIO razvija inovativni okvir za procjenu otpornosti kroz kombinaciju identifikacije hazarda, naprednih metoda monitoringa i numeričkog modeliranja, uz snažnu suradnju s lokalnim dionicima i gradom Splitom. Poseban naglasak stavlja se na participativni pristup, otvorenu znanost te stvaranje temelja za sustavno i transparentno upravljanje rizicima u urbanim sredinama bogatim kulturnom baštinom. |
| Naziv projekta: |
URB-NAT - Integralni pristup održivoj gradnji i obnovi izgrađenog okoliša korištenjem prirodnih materijala |
| Naziv na engleskom: |
Integrated Approach to the Sustainable Revitalisation of the Urban Environment Using Natural Materials |
| Glavni istraživač: |
Nikola Grgić |
| Početak projekta: |
1. listopada 2025. |
| Završetak projekta: |
30. rujna 2029. |
| Ukupni proračun projekta: |
210.000,00 € |
| Mrežne stranice (Hr): |
|
| Sažetak projekta: |
Projekt URB-NAT istražuje integralni pristup zelenoj održivoj gradnji i revitalizaciji postojećeg izgrađenog okoliša primjenom prirodnih, biorazgradivih i ekološki prihvatljivih materijala za ojačanje i gradnju zidanih, drvenih i armiranobetonskih konstrukcija. Znanstvena relevantnost projekta ogleda se u razvoju novih materijala i metodologija koji odgovaraju suvremenim izazovima otpornosti na potrese i klimatske rizike, posebno u urbanim sredinama. Projekt objedinjuje građevinsku tehniku s arhitektonskim i urbanističkim pristupima regeneraciji stambenog fonda, uključujući i prometne analize mogućih održivih prometnih sustava čime ostvaruje snažan interdisciplinarni karakter. Doprinos se ogleda u unapređenju znanja o prirodnim materijalima, inovacijama u konstrukcijskom ojačanju, kao i u arhitektonsko urbanističkom vrednovanju i planiranju prostora. Rezultati projekta bit će primjenjivi na očuvanje kulturne baštine, povećanje sigurnosti u seizmički ugroženim područjima te unapređenje održivih praksi i prometnih rješenja u urbanističkom planiranju. Projekt URB-NAT doprinosi ciljevima nacionalnih i europskih strategija (zelena tranzicija, S3, održiva gradnja) te stvara temelje za buduće prijave na međunarodne konkurentne natječaje i jačanje znanstvene izvrsnosti institucije.
Glavni ciljevi projekta URB-NAT su:
1. Integracija suvremenih urbanističkih i arhitektonskih pristupa regeneraciji postojećih stambenih naselja Razviti metodološki okvir za primjenu arhitektonskih i urbanističkih strategija za obnovu stambenog fonda u urbanim sredinama u skladu sa suvremenim potrebama i zahtjevima klimatske otpornosti.
2. Optimiziranje prometnog sustava u procesu regeneracije postojećih stambenih naselja Istražiti različite scenarije implementacije prometno-tehničkih i građevinskih mjera s ciljem povećanja učinkovitosti i sigurnosti prometa te smanjenje buke i emisije ispušnih plinova što je u skladu sa suvremenim potrebama i zahtjevima klimatske otpornosti i održive mobilnosti.
3. Unaprjeđenje znanstvene izvrsnosti kroz razvoj i primjenu prirodnih materijala za izgradnju i obnovu urbanog okoliša. Istražiti i implementirati ekološki prihvatljive materijale (drvo, biokompoziti i sl.) za gradnju novih ojačanje postojećih konstrukcija.
4. Povećanje otpornosti izgrađenog okoliša na seizmičke i klimatske rizike. Razviti metode za ojačanje konstrukcija kako bi se smanjila ranjivost na prirodne nepogode.
5. Unapređenje interdisciplinarne suradnje između građevinarstva, arhitekture i urbanizma. Potaknuti suradnju različitih struka radi holističkog pristupa održivoj gradnji i revitalizaciji.
|
| Naziv projekta: |
GEORAZ - Geoinformatički okvir za održivi razvoj obale i otoka |
| Naziv na engleskom: |
Geoinformatics framework for sustainable coastal and island development |
| Glavni istraživač: |
Jelena Kilić Pamuković |
| Početak projekta: |
1. listopada 2025. |
| Završetak projekta: |
30. rujna 2029. |
| Ukupni proračun projekta: |
238.050,00 € |
| Mrežne stranice (Hr): |
|
| Sažetak projekta: |
Održivost i održivi razvoj glavna su pitanja kojima se bavi Agenda 2030. Objavljena je 2015. i sastoji se od 17 globalnih ciljeva održivog razvoja i njihovih pokazatelja. Potrebno ih je ispuniti do 2030. godine. Glavni cilj Agende 2030 je održivi razvoj cijeloga svijeta, odn. Zemlje. Pitanje kojim će se baviti ovaj projekt u periodu 2026-2030 jeste doprinos geodetsko geoinformatičke struke Agendi 2030 uz teorijsku podlogu matematičke struke i davanje smjernica za daljnja postupanja graditeljske struke. Navedeno će se odnositi direktno i indirektno na područja energetike, upravljanja vodama, ekologije, klimatskih promjena, učinkovitih obalnih gradova i naselja te mora i morskih resursa. Indirektno projekt će imati utjecaj i na području gospodarskog, društvenog i ekonomskog razvoja te svakako obrazovanja. Realizacija obuhvaća ciljeve održivog razvoja Agende 2030 te njihove direktne i indirektne pokazatelje i to pod brojevima 4, 6, 7, 8, 9, 11, 13 i 14. Glavni cilj projekta je održivost obale i otoka i doprinos njihovom daljnjem razvoju, kako na moru tako i na kopnu.
Time će se uspostaviti okvir kojim će se moći kvalitetno realizirati zaokružena cjelina na teorijsko praktičnim razinama, a što će rezultirati kvalitetnim teorijskim modelima, kao i izradom kvalitetnih geopodataka i geopodatkovnih proizvoda koje će zadovoljiti ciljeve Agende 2030.
Postoje tri glavna cilja projekta u svrhu ispunjenja pojedinih točaka Agende 2030, a koji će moći uključiti kako mlade istraživače, tako i studentsku populaciju u znanstveno-istraživačke procese:
A: Implementacija suvremenih, digitalnih tehnologija koja uključuje teorijsku osnovu i prikupljanje podataka.
B: Obrada prikupljenih podataka, uporabom različitih metoda modeliranja, statističkih i ciljanih metoda te metodama višekriterijalne analize i modeliranja geoprostornih baza.
C: Izrada kvalitetnih geopodataka i geopodatkovnih proizvoda na plavo - zelenoj tehnološkoj platformi koji će znatno unaprijediti znanstvenu osnovu potrebnu za daljnji razvoj Agende 2030 i nakon ciljanog termina same Agende.
|
Mehanizam za oporavak i otpornost
Mehanizam za oporavak i otpornost je glavni instrument za pomoć gospodarstvu da iz krize uzrokovane koronavirusom izađu snažnija i otpornija. Namijenjen je pružanju bespovratnih sredstava i zajmova za potporu reformama i ulaganjima u državama članicama Unije.