26.studenog 2010
‘OTOK ALGI’ OČISTIT ĆE KAŠTELANSKI ZALJEV
MEĐU STUDENTIMA OSAM FAKULTETA IZ ČETIRI ZEMLJE NAJBOLJE SU SPLIĆANKE
Ovogodišnji, 28. po redu međunarodni susret arhitekata u Piranu, održan pod nazivom “Reanimacija arhitekture”, donio je
Suzani Lunić i
Tini Busatto sa splitskog Arhitektonsko-građevinskog fakulteta nagradu u kategoriji studentskih radova za projekt nazvan “Otok algi”, smješten u Kaštelanskom zaljevu.
Buduće arhitektice, koje upravo pripremaju svoje diplomske radove, dobile su tako i prije izlaska iz školskih klupa životnu referenciju. Put do uspjeha trajao je šest mjeseci, cijeli semestar, a realiziran je pod budnim okom mentora profesora Hrvoja Njirića. Njihov projekt mogao bi u budućnosti značiti konačno čist zaljev na način da se zatečena situacija pretvori u nešto pozitivno, ekonomski isplativo, uz obvezno očuvanje identiteta.
Tina Busatto (na slici lijevo) i Suzana Lunić s mentorom Hrvojem Njirićem
Tini i Suzani čestitali su dekan fakulteta Alen Harapin (drugi s lijeva) i prodekan Robert Plejić (četvrti s lijeva), u pozadini mentor Hrvoje Njirić i student Mislav Kuzmanić
‘Plutajuće strukture’
Ponosan na svoje studentice, profesor Njirić, i sam zapaženi sudionik susreta u Sloveniji, pojašnjava opredjeljenje za određene teme: “Trudim se u okviru svojih predmeta na devetom semestru promovirati ono što je temeljna odrednica naše škole, dakle mediteranska orijentacija, prepoznavanje našeg učilišta kao mediteranskoga, pa je sukladno tome godišnja tema radionice bila ‘Plutajuće strukture’.
Željeli smo pokazati da je taj naš akvatorij veliki potencijal za razvoj čitavog niza aktivnosti, ne samo u domeni turizma, što je prva asocijacija, nego i za neke druge djelatnosti, poglavito proizvodnog profila, iz čega je očito da je mediteransko okruženje podatno za novi procvat temeljen na novim ekološki osviještenim industrijama i energetski svjesnom odnosu prema okolišu.”
Fotomontaža ‘otoka algi’ u Kaštelanskom zaljevu
Iz Njirićevih riječi jasno se iščitavaju kriteriji uz koje su Suzana i Tina, s ostalim studentima dakako, educirane i postigle uspjeh. Kvaliteta “Otoka algi” Suzane i Tine prvo je prepoznata na fakultetu, gdje je proglašen najboljim radom radionice, zatim je prošao selekciju profesora Darovana Tušeka za predstavljanje fakulteta na međunarodnom susretu u Sloveniji, a onda je u Piranu, u konkurenciji osam fakulteta iz četiriju zemalja (uz Hrvatsku, iz Slovenije, Italije i Austrije), stigla konačna potvrda.
U obrazloženju nagrade stoji da je riječ o “intelektualnom projektu koji se bavi postojećim problemima i približava njihovu rješenju”, te da “projekt ima poetski aspekt između arhitekture i programa”.
Output-input
‘Velika spavaonica’
Suzana i Tina nisu propustile zahvaliti fakultetu na prilici da se predstave široj javnosti, a za svoj će projekt reći da je dosta inovativan za prostor i da bi mogao biti zanimljiv široj publici. Nadaju se, naravno, da će se u budućnosti pronaći sredstva da takvi projekti i zažive.
Očekivanja u budućem zvanju, Tina je sažela u jednoj rečenici: “Mislim da će naš mladi val pomoći da Split prestane nositi naziv ‘velike spavaonice’ i da će s projektima poput ovoga i više truda ponovno opravdati naziv grada.”
Kako nastaje ‘Otok algi’
- Asocijacije na spomen Kaštelanskog zaljeva su nesređena kanalizacija, gužva, bespravna gradnja, onečišćenost, tvornice... Koristimo te negativne outpute kao inpute u našem projektu. Iskorištavamo blizinu naftne industrije koja ulaže u polja algi na moru kako bi postala ekotvornica bioalgadizela.
- Algama za produktivnost trebaju sunce, more, ispušni plinovi i nutrijenti. Ispušne plinove cijevima preuzimamo od tri tvornice Dalmacijacementa koje zajedno ispuste 1,5 mil. ugljikova dioksida godišnje, a nutrijente preko kanalizacijskih cijevi iz Kaštela. Ostvarujemo težnju individualnog za identitetom i za zdravim životom tako što industrijska okolina postaje skup “prijateljskih tvornica”.
- Polja algi vs. polja maslina. Algarstvo je slično maslinarstvu. Bazeni se moraju promiješati i održavati tako da se vadi i suši biomasa od koje algari mogu proizvoditi aditive, bojila, kapsule zdravlja, kozmetiku, hranu i piće. Ulje odvajaju u algari i prodaju dalje cementarama ili prosljeđuju Ini.
- Sredstvo oblikovanja pontonskih polja algi s algarskim naseljem su brodski putovi. Struktura je smještena na sjecištu puteva tako da je cijeli zaljev ujedinjen brodskim vezama.
- Naselje algara kreirano je po sustavu magnetskog privlačenja. Magnetizam je karakterističan alat u kreiranju starih dalmatinskih mjesta na otocima kada se ostavljalo poljima što više plodnog tla tako da se kuće zbivalo na nekom oskudnom ali dobro prometno povezanom mjestu.
Jadranka Matić
Foto Jakov Prkić