|
|
09.veljače 2016
Terenska nastava HE na rijeci Cetini
Dana 6. veljače 2016., organizirana je terenska nastava za studente 1. godine diplomskog studija Građevinarstvo iz kolegija „Hidraulika“. Terensku nastavu organizirao je dr. Davor Bojanić, dok je gđa. Ivna Sinovčić-Jović preuzela brigu o realizaciji planiranog obilaska hidroelektrana na rijeci Cetini. U ranim jutarnjim satima na put je krenulo 25 studenata, a na radost sviju toliko nas se i vratilo s terena.
Prvi objekt bila je nasuta brana Peruča i HE Peruča. Domaćin Ing. Frano Kelava s izrazitim zadovoljstvom iznio nam je niz podataka o objektima, o monitoringu brane i načinu rada hidroelektrane. Možda najinteresantniji događaj izleta je prolazak kroz injekcijsku galeriju u samoj brani. Svi su studenti bez problema svladali cca 300 stepenica i spremni su za ekstremne terenske uslove. Pored pogona HE Peruča vidjeli smo fizikalni model koji obuhvaća sinjsko polje s okolnim brdima i planinama. Simulacije na modelu rađene su sa ciljem da se sagledaju posljedice rušenja brane Peruča uz dotok vode iz HE Orlovac i HE Đale. Inače taj model bio je zaboravljen i zapušten niz godina, a „otkrili“ su ga nakon Domovinskog rata, točnije nakon sanacije brane od posljedica diverzije YU armije.
Na HE Orlovac studente je impresionirao tlačni cjevovod, ali isto tako informacija da gradski proračun Livna i Duvna ovisi o radu ove naše HE.
Na brani Prančević obišli smo mini hidroelektranu u izgradnji, vidjeli preljevna polja na betonskoj brani, bučnicu i položaje ulaza u dovodne tunele HE Zakučac.
U naselju Gata pogledali smo gornje proširenje jedne od dvije prekidne komore HE Zakučac. Studenti su zaključili da su oni imali priliku, pa makar kroz program dimenzionirati jedan takav objekt. Doduše neki su potvrdili da su čak i više puta ponavljali taj proračun.
Posljednja u nizu je HE Zakučac. Po snazi to je najjača hidroelektrana u Hrvatskoj. S izmjenom turbina koje su bile stare oko 50 godine ukupna snaga se povećala za cca 60 MW, te bi maksimalna snaga na 4 turbine mogla biti 540 MW. Međutim da bi se ostvario ovaj puni pogon s maksimalnim kapacitetom potrebno je preispitati stabilnost postojećih prekidnih komora. Od tehničkog direktora pogona saznali smo da taj projekt radi jedna tvrtka iz Zagreba. Mi smo mu pokušali objasniti da i mi imamo znanja i umijeća iz tog području, ali ga nismo baš uspjeli uvjeriti u to!?
Osim spomenutih hidroelektrana na Cetini se nalazi još i HE Kraljevac, jedna od najstarijih elektrana u Hrvatskoj.
Zahvaljujemo se HEP-u i našim domaćinima na susretljivošću i strpljenju, jer ih namjeravamo i dalje posjećivati.
