25.travnja 2024
In memoriam: Prof. dr. sc. Jakša Miličić 1926.-2024.
Jakša Miličić (Split, 24. srpnja 1926. – 21. travnja 2024.) bio je hrvatski znanstvenik, političar i splitski gradonačelnik od 1967. do 1974. godine. Za njegova mandata grad je doživio veliku demografsku ekspanziju, a ostvareno je više kapitalnih projekata, značajnih za razvoj grada Splita i njegove okolice.
Rođen je u Splitu gdje je završio osnovnu i srednju školu, nakon čega je 1959. godine diplomirao na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završetka školovanja radio je u GP Lavčević u Splitu, zatim kao rukovodilac Službe graditeljstva u Privrednoj komori Dalmacije, iza čega je četiri godine bio direktor Građevinsko školskog centra u Splitu. U periodu od 1967. do 1974. bio je gradonačelnik Splita (tadašnji predsjednik skupštine općine Split).
U nekoliko mandata bio je dekan Fakulteta građevinskih znanosti u Splitu, a potom je bio predsjednik Poslovnog odbora FGZ-a Split. Doktorirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1982. godine. Umirovljen je kao redoviti sveučilišni profesor 1996. godine.
Od njegovih brojnih aktivnosti ističu se unapređenje građevinarstva u Splitu, Dalmaciji i Hrvatskoj, doprinosi zaštiti okoliša i društveno-političke djelatnosti. Istaknuo se izgradnjom pogona za proizvodnju mrežastih armatura u Splitu (Dalmastroj, 1967.), te osnivanjem željezare u Kaštel Sućurcu, kao i tvornice gips-kartonskih ploča u Kninu (1965.). Kao gradonačelnik Splita potaknuo je i rukovodio velikim gradskim projektima; od izgradnje Splita 3, planiranja i početka gradnje sportskih objekata Mediteranskih igara 1979. te osnivanja Građevinsko školskog centra i Građevinskog fakulteta u Splitu. Sedamdesetih godina angažirao se i na bezuspješnom pokušaju izgradnje autoceste Zagreb-Split. U okviru rješavanja problema gospodarenja komunalnim otpadom, zaslužan je za znanstveno-istraživački projekt Gospodarenje prostorom Kaštelanskog zaljeva koji je rađen pod njegovim vodstvom, iz čega je proistekao projekt EKO-Kaštelanski zaljev.
Zadnjih decenija zalagao se za saniranje odlagališta Karepovac te razvoj željezničke mreže u kojoj je vidio okosnicu suvremenog prometnog sustava.
Odlikovanja, nagrade i priznanja
1969. Commendatore (predsjednik Republike Italije Giuseppe Saragat)
1970. Orden rada sa zlatnim vijencem (predsjednik SFRJ-a Josip Broz Tito)
2003. Povelja Sveučilišta u Splitu
2007. Nagrada za životno djelo Grada Splita (Gradsko vijeće Grada Splita)
2007. Počasni član Hrvatskog društva za ceste Via Vita
2008. Nagrada za životno djelo (Hrvatski savez građevinskih inženjera)
2009. Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić)
2016. KOLOS - Nagrada za životno djelo u građevinarstvu (Hrvatska komora inženjera građevinarstva)
2021. Nagrada za životno djelo i sveobuhvatni doprinos osnutku i razvoju Fakulteta (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Na Karepovcu
Dodjela nagrade za životno djelo Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije 2021. godine
Ispred Fakulteta čiji je bio osnivač 1971. godine
(pripremila D. Erceg, izvori fotografija: Slobodna Dalmacija, knjiga: U znaku rada i grada / Jakša Miličić, arhiva FGAG-a)