Sveučilište u Splitu - Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije University of Split - Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy

Recenzenti:

Prof. dr. sc. Vlado Cetl, Sveučilište Sjever - Sveučilišni centar Varaždin, Odjel za geodeziju i geomatiku

Prof. dr. sc. Ivana Racetin, Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Katedra za geodeziju i geoinformatiku

e-ISBN: 978-953-6116-56-0

doi: 10.31534/9789536116560

Oblik: Elektronička građa

Format: pdf

Veličina datoteke: 1,76 MB

Pristup: online
Ovaj udžbenik je u cijelosti dostupan na poveznici: 
https://doi.org/10.31534/9789536116560

Udžbenici Sveučilišta u Splitu = Manualia Universitatis studiorum Spalatensis

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta u Splitu na 24. sjednici, Odlukom Klasa 003-08/16-06/0024, Ur. broj 2181-202-03-01-16-0028, od 25. travnja 2016. godine.

Sadržaj:

1. Uvod

2. Pojmovi

3. Akronimi i kratice

4. O metapodacima 
4.1 Dublin Core Metadata Initiative 
4.2 Infrastructure for Spatial Information in Europe 
4.3 Nacionalna infrastruktura prostornih podataka 
4.4 Federal Geographic Data Committee 
4.5 Australia New Zealand Land Information Council

5. Normiranje metapodataka 
5.1 International Organization for Standardization 
5.2 Open Geospatial Consortium 
5.3 Comité Européen de Normalisation 
5.4 Hrvatski zavod za norme

6. Programi za uređivanje metapodataka 
6.1 GeoNetwork opensource 
6.2 ESRI geoportal 
6.3 INSPIRE geoportal 

7. Provjera metapodataka 

8. Mapiranje metapodataka između više sustava metapodataka 

9. Automatsko preuzimanje metapodataka 

10. Uloga metapodataka u infrastrukturi prostornih podataka

11. Geoportali i metapodaci 

12. Profil metapodataka 
12.1 Elementi metapodataka

13. Primjeri metapodataka 
13.1 Primjer metapodataka za skup i niz skupova prostornih podataka 
13.2 Primjer metapodataka za usluge prostornih podataka

14. Specifikacije elemenata metapodataka 
14.1 Naziv izvora 
14.2 Alternativni naziv izvora 
14.3 Sažetak izvora 
14.4 Vrsta izvora 
14.5 Adresa izvora 
14.5.1 Adresa izvora za skupove i nizove 
14.5.2 Adresa izvora za usluge 
14.6 Jedinstvena oznaka izvora 
14.7 Referentni koordinatni sustav 
14.8 Format podataka 
14.9 Jezik izvora 
14.10 Kategorija teme 
14.11 Ključna riječ 
14.11.1 Ključna riječ: vrijednost 
14.11.2 Ključna riječ: popis 
14.12 Geografska lokacija 
14.12.1 Geografska lokacija: najzapadnija geografska dužina 
14.12.2 Geografska lokacija: najistočnija geografska dužina 
14.12.3 Geografska lokacija: najjužnija geografska širina 
14.12.4 Geografska lokacija: najsjevernija geografska širina 
14.13 Vremenska poveznica 
14.13.1 Vremenski obuhvat 
14.13.2 Referentni datum 
14.13.2.1 Referentni datum: datum zadnje revizije 
14.13.2.2 Referentni datum: datum objavljivanja 
14.13.2.3 Referentni datum: datum stvaranja 
14.13.3 Ažuriranje 
14.13.3.1 Ažuriranje: učestalost 
14.13.3.2 Ažuriranje: bilješka 
14.14 Podrijetlo 
14.15 Prostorna rezolucija 
14.15.1 Prostorna rezolucija: ekvivalentno mjerilo 
14.15.2 Prostorna rezolucija: udaljenost 
14.16 Usklađenost 
14.16.1 Usklađenost: specifikacija 
14.16.2 Usklađenost: objašnjenje 
14.16.3 Usklađenost: razina 
14.17 Ograničenja pristupa i korištenja 
14.17.1 Ograničenja javnog pristupa 
14.17.1.1 Ograničenja javnog pristupa: pristup 
14.17.1.2 Ograničenja javnog pristupa: ostala ograničenja 
14.17.2 Uvjeti pristupa i korištenja 
14.18 Odgovorna organizacija 
14.18.1 Odgovorna strana 
14.18.2 Uloga odgovorne strane 
14.19 Kontaktna točka za metapodatke 
14.20 Datum metapodataka 
14.21 Jezik metapodataka 
14.22 Vrsta usluge 
14.23 Uparen izvor 

15. Zaključak

DODATAK A: Rječnik podataka za metapodatke 
A.1 MD_Identifier<<DataType>> 
A.2 RS_Identifier<<DataType>> 
A.3 MD_ScopeCode<<CodeList>> 
A.4 MD_TopicCategoryCode<<Enumeration>> 
A.5 Klasifikacija prostornih usluga 
A.6 MD_Format<<DataType>> 
A.7 CI_Citation<<DataType>> 
A.8 CI_Date<<DataType>> 
A.9 CI_DateTypeCode<<CodeList>> 
A.10 MD_MaintenanceFrequencyCode<<CodeList>> 
A.11 DQ_Result <<DataType>> 
A.12 MD_Constraints<<DataType>> 
A.13 MD_RestrictionCode<<CodeList>> 
A.14 CI_ResponsibleParty<<DataType>> 
A.15 CI_Contact<<DataType>> 
A.16 CI_Telephone<<DataType>> 
A.17 CI_Address<<DataType>> 
A.18 CI_OnlineResource<<DataType>> 
A.19 CI_OnLineFunctionCode <<CodeList>> 
A.20 CI_RoleCode<<CodeList>> 
A.21 MD_CharacterSetCode<<CodeList>> 
A.22 Referentni sustavi 

Literatura

Iz Uvoda knjige:
Metapodaci se koriste od davnina, odnosno od kada ljudi rade popise stvari, inventara, događaja i drugih objekata ili pojava u svrhu njihove sistematizacije i dobivanja pregleda nad njima. Općenito se može reći da su metapodaci strukturirani podaci o nečemu (npr. knjigama, slikama, glazbi, objektima, događajima, uslugama i dr.). S metapodacima se susrećemo u svakodnevnom životu kroz vremenske rasporede (polazaka i dolazaka vlakova, nogometnih utakmica i dr.), datoteke na računalu (vrijeme nastanka, veličina datoteke i sl.), u knjižnici (katalozi knjiga), internetske stranice za kupovinu i slično (Baca 2008). Metapodaci se koriste za organizaciju, pronalaženje, preuzimanje, arhiviranje i očuvanje informacija elektroničkog materijala te za cijeli niz drugih specijaliziranih stručnih potreba i potreba iz svakodnevnog života. Oni pomažu ljudima da pronađu podatke koje trebaju i da osmisle kako ih najbolje mogu koristiti. To su strukturirane informacije koje opisuju i lociraju, odnosno olakšavaju pristup i primjenu izvora informacija (NISO 2004). Metapodaci mogu biti pohranjeni u repozitorije, kataloge, web-stranice, datoteke i sl. (Parsian 2006)
Prilikom primjene prostornih podataka (na primjer, karata u rasterskom ili vektorskom formatu podataka, u GIS okruženju ili primjenom prostornih baza podataka ili preuzimanjem podataka putem mrežnih usluga) često ne znamo ili nismo sigurni tko je i kada prikupio podatke, kakva je kvaliteta podataka, u kojem referentnom okviru su podaci, koja je verzija formata podataka i druge informacije koje omogućuju njihovo ispravno korištenje i interpretaciju. Zbog toga podaci i njihova primjena, proizvodi i usluge koji se izrađuju na osnovi njih, imaju manju vrijednost. Da bi se izbjegli navedeni problemi, prikupljaju se metapodaci. Metapodaci su sastavni dio podataka i zajedno tvore jedinstvenu cjelinu. Metapodatke treba dokumentirati prilikom prikupljanja podataka i potrebno ih je ažurirati kada se podaci mijenjaju. Odnosno, važnije radnje na podacima treba zabilježiti kroz metapodatke. 

Autor
 
 
(D.E., 15.5.2016.)