11.srpnja 2023
Održana treća radionica za partnere i dionike CAAT projekta
U petak, 07. srpnja 2023. održana je treća CAAT radionica za projektne partnere te dionike, javnost i medije u vijećnici Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.
Cilj ove radionice je bio usmjeren na predstavljanje aktivnosti dionicima i vanjskim stručnjacima.
Nakon uvodne prezentacije koju je održao voditelj projekta, prof dr. sc. Roko Andričević (FGAG), uslijedile su prezentacije:
- Rezultati atmosfersko-oceanografskog modela Kaštelanskog zaljeva, mr. sc. Sanja Grgurić (GEKOM)
- Mjerenje strujanja visoko-frekventnim radarom, dr. sc. Hrvoje Mihanović (IZOR)
- Razvijeni prototipovi za mjerenje dinamike i kakvoće mora, izv. prof. dr. sc. Vladimir Divić (FGAG)
- Rezultati disperzijskog modela i koncept autopurifikacije, doc. dr. sc. Morena Galešić Divić (FGAG)
- Radionica je završila diskusijom i razgovorom
Opis projekta:
CAAT (Eng. Coastal Autopurification Assessment Technology) Razvoj tehnologije za procjenu autopurifikacijskih sposobnosti priobalnih voda- KK.01.1.1.04.0064
Projekt „CAAT (Eng. Coastal Autopurification Assessment Technology) Razvoj tehnologije za procjenu autopurifikacijskih sposobnosti priobalnih voda“ primjenom fundamentalnih znanstvenih istraživanja iz područja oceanografskog i atmosferskog modeliranja, te fizikalnih procesa toka i pronosa zagađenja u vodnim resursima razvija inovativna rješenja za prognozu utjecaja zagađenja na priobalne vode.
Jedan od ključnih izvora opterećenja priobalnog pojasa su različiti oblici zagađenja koje se s kopna transportira u obalno područje putem površinskog i podzemnog otjecanja te tokovima rijeka koje se ulijevaju u Jadransko more. Prirodna sposobnost autopurifikacije priobalnih voda je ozbiljno narušena u mnogima svjetskim morima što je dokumentirano različitom znanstvenom i stručnom literaturom. Jedni od ključnih indikatora kvalitete voda po svim internacionalnim i nacionalnim pravilnicima su mikro-biološki, fizikalno-kemijski i bakteriološki parametri koji zajedno definiraju status vodnih tijela kako za kupanje tako i za bilo koju gospodarsku djelatnost. Problemi s mogućom pojavom eutrofikacije kao i bakteriološkog onečišćenja priobalnih voda mogu imati devastirajuće posljedice na gospodarski i društveni razvoj obalnih područja.
CAAT projekt ima za svrhu ponuditi inovativna tehnološka rješenja procjene stanja kvalitete i sposobnosti autopurifikacije priobalnih voda utemeljena na odrađenim fundamentalnim istraživanjima, a koja imaju potencijal široke primjene kod javnih i privatnih korisnika. Razvijena metodologija bit će korištena za projekcije potencijalnih klimatskih promjena koje mogu značajno utjecati na održivi razvoj obalnog područja čime se direktno veže na tematiku ciljeva održivog razvoja (engl. sustainable development goals – SDG) prema Agendi 2020 (SDG11 i SDG13). Alat koji bi omogućio održivo planiranje razvoja, te indirektno pomagao primjeni prakse održivog turizma (u funkciji autopurifikacijskih kapaciteta priobalja) doprinosi SDG12.
Uz neophodnu inventuru različitih izvora zagađenja na pripadajućem slivu rijeka i obalnom području, projekt razvija nove tehnologije monitoringa različitih indikatora kvalitete voda te predlože inovativnu automatizaciju mjernih procesa. U sklopu elementa za razvoj tehnologije monitoringa, testiraju se novi senzori za mjerenje različitih parametara kvalitete priobalnih voda. Mjerenja će osim validacije modelskog pristupa također ponuditi rješenje za sustav kratkoročnog mjerenja određenih indikatora kvalitete priobalnih voda. Navedene planirane inovacije na polju senzora i sustava mjerenja doprinose SDG9 na način da omoguće frugalnu infrastrukturu za monitoring, čime isti postaje dostupniji i rašireniji. Prezentirani inovativni pristup procjeni autopurifikacijske sposobnosti akvatorija će pomoći i relevantnim institucijama na lokalnoj i regionalnoj razini zaduženima prilikom primjene Okvirne Direktive o Vodama (ODV) i Okvirne direktive o morskoj strategiji (Marine Strategy Framework Directive), kao i općih smjernica strategije „Blue growth“.
Ukupna vrijednost projekta:
949.863,29 EUR (7.156.744,99 kn)
Projekt je sufinancirala Europska unija bespovratnim sredstvima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020.
Više o projektu možete pročitati ovdje!
