Obrasci
Struktura i organizacija
Studij se organizira kao redoviti u punom radnom vremenu i traje tri godine (šest semestara), ili kao studij s pola radnog vremena koji traje šest godina (dvanaest semestara), tijekom kojih student prikuplja minimalno 180 ECTS bodova. Iznimno, prema Pravilniku o studiju maksimalno trajanje studija je šest godina za studij u punom radnom vremenu i osam godina za studij s pola radnog vremena. Eventualna nastava na izvankurikularnim kolegijima se odvija isključivo tijekom prva dva semestra u prvoj istraživačkoj godini. Student ima mogućnost u prvom i drugom semestru upisati izvankurikularne predmete u maksimalnom iznosu od 60 ECTS-a. Tri godine studija predviđene su isključivo za znanstveno-istraživački rad, odnosno izradu disertacije. 180 ECTS bodova stječe se aktivnostima uz originalno znanstveno istraživanje koje rezultira izradom i obranom doktorske disertacije.
Na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu znanstveno će se usavršavati kandidati za stjecanje stupnja doktora znanosti u području tehničkih znanosti (i pripadajućim poljima) i interdisciplinarnom području znanosti (i pripadajućim izbornim poljima), kako je definirano Pravilnikom o studiju.
Nakon dovršenog natječajnog postupka, studentu poslijediplomskog studija dodjeljuje(u) se mentor(i). Uz mentora(e) mogu se imenovati i komentor(i). Mentorstvo se dodjeljuje u skladu s člankom 34. Pravilnika o studiju. Kandidat pod nadzorom mentora izvodi istraživačke aktivnosti za svrhu stjecanja doktorata znanosti koje su strukturirane studijskim programom kroz Istraživački rad I, II, III. tijekom kojeg stječe znanja i iskustva za samostalni istraživački rad i uspješnu pripremu disertacije.
Popis obveznih i izvankurikularnih predmeta
Istraživački rad I, II i III su obavezni za stjecanje kvalifikacije. Znanstveno-istraživačke aktivnosti koje se izvode u svrhu stjecanja doktorata znanosti strukturirane su studijskim programom kroz Istraživački rad I, II, III. Kroz njih se kandidat osposobljava za uspješno sudjelovanje i samostalnost u znanstveno-istraživačkom radu i pripremu disertacije. Ishodi istraživanja se provjeravaju kroz seminarske prikaze istraživanja i radove prihvaćene za objavljivanje u časopisima ili radove prihvaćene za prezentaciju na međunarodnim konferencijama. Studenti imaju mogućnost stjecati ishode učenja i na sedmoj razini kroz izvankurikularne predmete, no oni nisu obvezni za stjecanje kvalifikacije. Ovisno o interesu kandidata i temi istraživanja, mentor(i) studentu mogu savjetovati upis ovih predmeta.
Stjecanje znanja kroz izvankurikularne predmete se odvija kroz neposrednu nastavu i izradom seminarskog rada u kojemu je sadržan eksperimentalni rad i teorijsko izučavanje postavljenog problema. Seminarski rad se piše u skladu s pravilima predviđenim za pisanje znanstvenih i stručnih članaka. Većina ispita se odvija usmenim ispitom te usmenom obranom seminarskog rada, osim ako drugačije nije predviđeno izvedbenim planom. Stečeni ishodi učenja se iskazuju u dodataku diplomi.
Pregled obveznih aktivnosti (istraživački rad) i izvankurikularnih predmeta po semestrima s brojem ECTS bodova prikazan je tablično u nastavku.
Nositelj |
Predmet |
Kod |
ECTS |
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Nosive konstrukcije |
B. Gotovac, V. Kozulić |
Bezmrežne numeričke metode i pripadajuće adaptivne tehnike |
GAKA01 |
6 |
V. Kozulić, B. Gotovac |
Numeričko modeliranje ljuskastih konstrukcija |
GAKA02 |
6 |
P. Marović, M. Galić |
Numeričke metode mehanike materijala |
GAKA03 |
6 |
P. Marović, M. Galić |
Eksperimentalne metode |
GAKA04 |
6 |
A. Mihanović, H. Smoljanović |
Odabrana poglavlja dinamike konstrukcija i potresnog inženjerstva |
GAKA05 |
6 |
A. Mihanović, B. Trogrlić |
Odabrana poglavlja stabilnosti konstrukcija |
GAKA06 |
6 |
Ž. Nikolić |
Metoda konačnih elemenata |
GAKA07 |
6 |
I. Boko, N. Torić, B. Peroš |
Ekstremna djelovanja i sigurnost konstrukcija |
GAKA08 |
6 |
I. Boko, N. Torić, B. Peroš |
Čelične i spregnute konstrukcije |
GAKA09 |
6 |
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan |
Numeričko modeliranje betonskih konstrukcija |
GAKA10 |
6 |
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan |
Kreiranje nosivih sklopova mostova i konstrukcija |
GAKA11 |
6 |
A. Munjiza |
Mehanika diskontinuiranih sredina |
GAKA12 |
6 |
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan |
Numeričko modeliranje dinamičkog međudjelovanja voda-tlo-konstrukcija |
GAKA13 |
6 |
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan |
Odabrana poglavlja betonskih i zidanih konstrukcija |
GAKA14 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Hidrotehnika |
R. Andričević, H. Gotovac |
Procesi disperzije u vodnim resursima |
GAHA01 |
6 |
R. Andričević, V. Srzić |
Teorija procjene rizika u ekologiji |
GAHA02 |
6 |
O. Bonacci |
Vodni resursi krša |
GAHA03 |
6 |
O. Bonacci |
Ekohidrologija |
GAHA04 |
6 |
V. Denić-Jukić |
Hidrološko modeliranje u kršu |
GAHA05 |
6 |
N. Leder |
Pomorska hidraulika, specijalna poglavlja |
GAHA06 |
6 |
J. Margeta |
Sustavno inženjerstvo u planiranju i upravljanju vodspremišta |
GAHA07 |
6 |
J. Margeta |
Održivi urbani vodni resursi |
GAHA08 |
6 |
O. Bonacci |
Odabrana poglavlja iz hidrogeologije krša |
GAHA09 |
6 |
H. Gotovac |
Uvod u inženjersko numeričko modeliranje |
GAHA10 |
6 |
D. Jukić |
Analiza hidroloških vremenskih nizova |
GAHA11 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Prometnice |
D. Cvitanić |
Teorija prometnog toka |
GAPA01 |
6 |
D. Breški |
Prometnice - odabrana poglavlja |
GAPA02 |
6 |
D. Cvitanić, D. Breški |
Transportno planiranje |
GAPA03 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Geotehnika |
P. Miščević |
Odabrana poglavlja iz mehanike stijena |
GAGA01 |
6 |
T. Roje-Bonacci |
Modeli mehanike tla |
GAGA02 |
6 |
T. Roje-Bonacci |
Posebna poglavlja temeljenja |
GAGA03 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Materijali |
S. Juradin |
Reologija materijala |
GAMT01 |
6 |
S. Juradin |
Novi materijali u građevinarstvu |
GAMT02 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju druge temeljne tehničke znanosti, grana Organizacija rada i proizvodnje |
S. Knezić |
Sustavno inženjerstvo u upravljanju projektima |
GALA01 |
6 |
N. Jajac |
Sustavi za podršku odlučivanju |
GALA02 |
6 |
S. Knezić |
Teorija sustava |
GALA03 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Arhitektura i urbanizam |
D. Tušek |
Prometnice i prostor |
GAAA01 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u području Tehničke znanosti |
P. Marović, M. Galić |
Metodologija i tehnika znanstvenoistraživačkog rada |
GATA01 |
6 |
A. Munjiza |
Informacijsko inženjerstvo |
GATA02 |
6 |
A. Munjiza |
Tehnike inženjerskih simulacija |
GATA03 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u području Prirodne znanosti, polje Matematika |
S. Ivelić Bradanović |
Primijenjena funkcionalna analiza |
GAMA01 |
6 |
J. Sedlar |
Metode optimizacije |
GAMA02 |
6 |
B. Vrdoljak, S. Ivelić Bradanović |
Matematička analiza rubnih zadaća |
GAMA03 |
6 |
B. Vrdoljak, S. Banić |
Integralne jednadžbe |
GAMA04 |
6 |
B. Vrdoljak, J. Sedlar |
Metode matematičke statistike |
GAMA05 |
6 |
Kompetencije koje se stječu završetkom studija
Doktori znanosti u području tehničkih znanosti i interdisciplinarnom području znanosti koji završe ovaj studij stječu vrhunsko znanstveno obrazovanje temeljeno na najnovijim znanjima iz područja istraživanja uz minimalno tri godine provedenih znanstvenih istraživanja. Završetkom poslijediplomskog studija stječu se sljedeći ishodi učenja:
- U suradnji s mentorom osmisliti znanstveno istraživanje u cilju stvaranja novih hipoteza i znanstvenih spoznaja unutar odabranog znanstvenog područja;
- Pripremiti i izložiti javno priopćenje o postignutim rezultatima istraživanja na međunarodnom znanstvenom skupu;
- Uspješno obraniti hipotezu i rezultate znanstvenog istraživanja, te argumentirano iznijeti stavove u raspravi tijekom priopćenja na međunarodnom znanstvenom skupu;
- Kritički analizirati i prosuđivati objavljene znanstvene radove drugih autora unutar odabranog znanstvenog područja;
- Kao vodeći autor napisati i uspješno objaviti najmanje jedan znanstveni rad u časopisu s međunarodnom recenzijom;
- Napisati doktorski rad, te ga javno izložiti i uspješno obraniti;
- Primijeniti novostvorena znanja i znanstvene spoznaje iz doktorskog rada u praksi;
- Sudjelovati u radu znanstvenih timova ili znanstvenih projekata u zemlji ili inozemstvu.
Znanstvene teme istraživanja i istraživački laboratoriji
Od 2018. godine Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije provodi projekt financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj s naslovom „Implementacijom suvremene znanstveno-istraživačke infrastrukture na FGAG Split do pametne specijalizacije u zelenoj i energetski učinkovitoj gradnji“. Projektom se namjerava opremiti jedanaest logičkih cjelina (laboratorija) Fakulteta suvremenom znanstveno-istraživačkom infrastrukturom i izgraditi novi hidrotehnički laboratorij u Žrnovnici. Laboratoriji u kojima studenti poslijediplomskog studija Građevinarstvo imaju mogućnost provoditi znanstvena istraživanja su:
- Laboratorij za potresna ispitivanja
- Geotehnički laboratorij
- Laboratorij za konstrukcije
- Laboratorij za materijale
- Laboratorij za numerička modeliranja
- GIS laboratorij
- Geodetski laboratorij
- Laboratorij za Implementaciju Suvremenih Tehnologija u Arhitekturi
- Mobilni laboratorij za prometnice
- Mjerna stanica za energiju vjetra
- Hidrotehnički laboratorij Žrnovnica
Navedenim projektom namjeravaju se povećati istraživački kapaciteti navedenih laboratorija Fakulteta nabavkom suvremene istraživačke opreme što uvelike povećava potencijal Fakulteta u pogledu bavljenja znanstveno-istraživačkim radom te povećava broj mogućih znanstvenih tema istraživanja. U svjetlu navedenog Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Građevinarstvo FGAG-a kontinuirano daje novi istraživački potencijal i djeluje kao 'inkubator' ideja i inovacija u okviru rada postojećih i kreiranju novih istraživačkih tema i/ili grupa.
Kao osnovno polazište za daljnji razvoj znanstvenih istraživanja na Fakultetu predstavljaju istraživačke znanstvene teme u okviru postojećih katedri na Fakultetu. Katedre sa svojim istraživačkim temama predstavljaju najmanje organizacijske jedinice i čine dosta fragmentiranu strukturu u odnosu na složenije istraživačke teme.
Međutim, glavna prednost fragmentiranih istraživačkih tema jest ta što se za složenije istraživačke teme vrlo brzo mogu formirati istraživačke grupe u kojoj sudjeluju istraživači s više katedri, a za potrebe sudjelovanja u EU i nacionalnim shemama financiranja. Katedre, odnosno pripadajuće istraživačke teme se trajno usmjeravaju na stvaranje istraživačkih grupa i u drugim situacijama: istraživači s više katedri sa svojim temama tvore jednu istraživačku grupu te se međusobno dopunjavaju i time doprinose interdisciplinarnosti. Kroz upravljačku strukturu FGAG-a je uspostavljena trajna briga o istraživačkim grupama u skladu s nacionalnim prioritetnim i EU tematskim područjima unutar pojedinih natječaja/poziva i programa (Obzor 2020, bilateralne sheme financiranja i dr.) iz različitih EU fondova.
