Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Građevinarstvo

Odluku o održavanju poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Građevinarstvo u 2018./2019. akademskoj godini, možete preuzeti ovdje.

Obrasci


Struktura i organizacija

Studij se organizira kao redoviti u punom radnom vremenu i traje tri godine (šest semestara), ili kao studij s pola radnog vremena koji traje šest godina (dvanaest semestara), tijekom kojih student prikuplja minimalno 180 ECTS bodova. Iznimno, prema Pravilniku o studiju maksimalno trajanje studija je šest godina za studij u punom radnom vremenu i osam godina za studij s pola radnog vremena. Eventualna nastava na izvankurikularnim kolegijima se odvija isključivo tijekom prva dva semestra u prvoj istraživačkoj godini. Student ima mogućnost u prvom i drugom semestru upisati izvankurikularne predmete u maksimalnom iznosu od 60 ECTS-a. Tri godine studija predviđene su isključivo za znanstveno-istraživački rad, odnosno izradu disertacije. 180 ECTS bodova stječe se aktivnostima uz originalno znanstveno istraživanje koje rezultira izradom i obranom doktorske disertacije. 
Na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu znanstveno će se usavršavati kandidati za stjecanje stupnja doktora znanosti u području tehničkih znanosti (i pripadajućim poljima) i interdisciplinarnom području znanosti (i pripadajućim izbornim poljima), kako je definirano Pravilnikom o studiju.
Nakon dovršenog natječajnog postupka, studentu poslijediplomskog studija dodjeljuje(u) se mentor(i). Uz mentora(e) mogu se imenovati i komentor(i). Mentorstvo se dodjeljuje u skladu s člankom 34. Pravilnika o studiju. Kandidat pod nadzorom mentora izvodi istraživačke aktivnosti za svrhu stjecanja doktorata znanosti koje su strukturirane studijskim programom kroz Istraživački rad I, II, III. tijekom kojeg stječe znanja i iskustva za samostalni istraživački rad i uspješnu pripremu disertacije.


Popis obveznih i izvankurikularnih predmeta

Istraživački rad I, II i III su obavezni za stjecanje kvalifikacije. Znanstveno-istraživačke aktivnosti koje se izvode u svrhu stjecanja doktorata znanosti strukturirane su studijskim programom kroz Istraživački rad I, II, III. Kroz njih se kandidat osposobljava za uspješno sudjelovanje i samostalnost u znanstveno-istraživačkom radu i pripremu disertacije. Ishodi istraživanja se provjeravaju kroz seminarske prikaze istraživanja i radove prihvaćene za objavljivanje u časopisima ili radove prihvaćene za prezentaciju na međunarodnim konferencijama.  Studenti imaju mogućnost stjecati ishode učenja i na sedmoj razini kroz izvankurikularne predmete, no oni nisu obvezni za stjecanje kvalifikacije. Ovisno o interesu kandidata i temi istraživanja, mentor(i) studentu mogu savjetovati upis ovih predmeta. 
Stjecanje znanja kroz izvankurikularne predmete se odvija kroz neposrednu nastavu i izradom seminarskog rada u kojemu je sadržan eksperimentalni rad i teorijsko izučavanje postavljenog problema. Seminarski rad se piše u skladu s pravilima predviđenim za pisanje znanstvenih i stručnih članaka. Većina ispita se odvija usmenim ispitom te usmenom obranom seminarskog rada, osim ako drugačije nije predviđeno izvedbenim planom. Stečeni ishodi učenja se iskazuju u dodataku diplomi.
Pregled obveznih aktivnosti (istraživački rad) i izvankurikularnih predmeta po semestrima s brojem ECTS bodova prikazan je tablično u nastavku.

 

Nositelj Predmet Kod ECTS
I. semestar
  Istraživački rad I GAXA01 30
  Izvankurikularni predmeti    
II. semestar
  Istraživački rad I GAXA01 30
  Izvankurikularni predmeti    
III. semestar
  Istraživački rad II GAXB01 30
IV. semestar
  Istraživački rad II GAXB01 30
V. semestar
  Istraživački rad III GAXC01 30
VI. semestar
  Istraživački rad III GAXC01 30

 

Nositelj Predmet Kod ECTS
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Nosive konstrukcije
B. Gotovac, V. Kozulić Bezmrežne numeričke metode i pripadajuće adaptivne tehnike GAKA01 6
V. Kozulić, B. Gotovac Numeričko modeliranje ljuskastih konstrukcija GAKA02 6
P. Marović, M. Galić Numeričke metode mehanike materijala GAKA03 6
P. Marović, M. Galić Eksperimentalne metode GAKA04 6
A. Mihanović, H. Smoljanović Odabrana poglavlja dinamike konstrukcija i potresnog inženjerstva GAKA05 6
A. Mihanović, B. Trogrlić Odabrana poglavlja stabilnosti konstrukcija GAKA06 6
Ž. Nikolić Metoda konačnih elemenata GAKA07 6
I. Boko, N. Torić, B. Peroš Ekstremna djelovanja i sigurnost konstrukcija GAKA08 6
I. Boko, N. Torić, B. Peroš Čelične i spregnute konstrukcije GAKA09 6
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan
Numeričko modeliranje betonskih konstrukcija GAKA10 6
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan
Kreiranje nosivih sklopova mostova i konstrukcija GAKA11 6
A. Munjiza Mehanika diskontinuiranih sredina GAKA12 6
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan
Numeričko modeliranje dinamičkog međudjelovanja voda-tlo-konstrukcija GAKA13 6
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan
Odabrana poglavlja betonskih i zidanih konstrukcija GAKA14 6
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Hidrotehnika
R. Andričević, H. Gotovac Procesi disperzije u vodnim resursima GAHA01 6
R. Andričević, V. Srzić Teorija procjene rizika u ekologiji GAHA02 6
O. Bonacci Vodni resursi krša GAHA03 6
O. Bonacci Ekohidrologija GAHA04 6
V. Denić-Jukić Hidrološko modeliranje u kršu GAHA05 6
N. Leder Pomorska hidraulika, specijalna poglavlja GAHA06 6
J. Margeta Sustavno inženjerstvo u planiranju i upravljanju vodspremišta GAHA07 6
J. Margeta Održivi urbani vodni resursi GAHA08 6
O. Bonacci Odabrana poglavlja iz hidrogeologije krša GAHA09 6
H. Gotovac Uvod u inženjersko numeričko modeliranje GAHA10 6
D. Jukić Analiza hidroloških vremenskih nizova GAHA11 6
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Prometnice
D. Cvitanić Teorija prometnog toka GAPA01 6
D. Breški Prometnice - odabrana poglavlja GAPA02 6
D. Cvitanić, D. Breški Transportno planiranje GAPA03 6
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Geotehnika
P. Miščević Odabrana poglavlja iz mehanike stijena GAGA01 6
T. Roje-Bonacci Modeli mehanike tla GAGA02 6
T. Roje-Bonacci Posebna poglavlja temeljenja GAGA03 6
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Materijali
S. Juradin Reologija materijala GAMT01 6
S. Juradin Novi materijali u građevinarstvu GAMT02 6
Izvankurikularni predmeti u polju druge temeljne tehničke znanosti, grana Organizacija rada i proizvodnje
S. Knezić Sustavno inženjerstvo u upravljanju projektima GALA01 6
N. Jajac Sustavi za podršku odlučivanju GALA02 6
S. Knezić Teorija sustava GALA03 6
Izvankurikularni predmeti u polju Arhitektura i urbanizam
D. Tušek Prometnice i prostor GAAA01 6
Izvankurikularni predmeti u području Tehničke znanosti
P. Marović, M. Galić Metodologija i tehnika znanstvenoistraživačkog rada GATA01 6
A. Munjiza Informacijsko inženjerstvo GATA02 6
A. Munjiza Tehnike inženjerskih simulacija GATA03 6
Izvankurikularni predmeti u području Prirodne znanosti, polje Matematika
S. Ivelić Bradanović Primijenjena funkcionalna analiza GAMA01 6
J. Sedlar Metode optimizacije GAMA02 6
B. Vrdoljak Matematička analiza rubnih zadaća GAMA03 6
B. Vrdoljak Integralne jednadžbe GAMA04 6
B. Vrdoljak Metode matematičke statistike GAMA05 6



Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Doktori znanosti u području tehničkih znanosti i interdisciplinarnom području znanosti koji završe ovaj studij stječu vrhunsko znanstveno obrazovanje temeljeno na najnovijim znanjima iz područja istraživanja uz minimalno tri godine provedenih znanstvenih istraživanja. Završetkom poslijediplomskog studija stječu se sljedeći ishodi učenja:

  • U suradnji s mentorom osmisliti znanstveno istraživanje u cilju stvaranja novih hipoteza i znanstvenih spoznaja unutar odabranog znanstvenog područja;
  • Pripremiti i izložiti javno priopćenje o postignutim rezultatima istraživanja na međunarodnom znanstvenom skupu;
  • Uspješno obraniti hipotezu i rezultate znanstvenog istraživanja, te argumentirano iznijeti stavove u raspravi tijekom priopćenja na međunarodnom znanstvenom skupu;
  • Kritički analizirati i prosuđivati objavljene znanstvene radove drugih autora unutar odabranog znanstvenog područja;
  • Kao vodeći autor napisati i uspješno objaviti najmanje jedan znanstveni rad u časopisu s međunarodnom recenzijom;
  • Napisati doktorski rad, te ga javno izložiti i uspješno obraniti;
  • Primijeniti novostvorena znanja i znanstvene spoznaje iz doktorskog rada u praksi;
  • Sudjelovati u radu znanstvenih timova ili znanstvenih projekata u zemlji ili inozemstvu.


Znanstvene teme istraživanja i istraživački laboratoriji

Od 2018. godine Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije provodi projekt financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj s naslovom „Implementacijom suvremene znanstveno-istraživačke infrastrukture na FGAG Split do pametne specijalizacije u zelenoj i energetski učinkovitoj gradnji“. Projektom se namjerava opremiti jedanaest logičkih cjelina (laboratorija) Fakulteta suvremenom znanstveno-istraživačkom infrastrukturom i izgraditi novi hidrotehnički laboratorij u Žrnovnici. Laboratoriji u kojima studenti poslijediplomskog studija Građevinarstvo imaju mogućnost provoditi znanstvena istraživanja su:

  • Laboratorij za potresna ispitivanja
  • Geotehnički laboratorij
  • Laboratorij za konstrukcije
  • Laboratorij za materijale
  • Laboratorij za numerička modeliranja
  • GIS laboratorij
  • Geodetski laboratorij
  • Laboratorij za Implementaciju Suvremenih Tehnologija u Arhitekturi
  • Mobilni laboratorij za prometnice
  • Mjerna stanica za energiju vjetra
  • Hidrotehnički laboratorij Žrnovnica

Navedenim projektom namjeravaju se povećati istraživački kapaciteti navedenih laboratorija Fakulteta nabavkom suvremene istraživačke opreme što uvelike povećava potencijal Fakulteta u pogledu bavljenja znanstveno-istraživačkim radom te povećava broj mogućih znanstvenih tema istraživanja. U svjetlu navedenog Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Građevinarstvo FGAG-a kontinuirano daje novi istraživački potencijal i djeluje kao 'inkubator' ideja i inovacija u okviru rada postojećih i kreiranju novih istraživačkih tema i/ili grupa.
Kao osnovno polazište za daljnji razvoj znanstvenih istraživanja na Fakultetu predstavljaju istraživačke znanstvene teme u okviru postojećih katedri na Fakultetu. Katedre sa svojim istraživačkim temama predstavljaju najmanje organizacijske jedinice i čine dosta fragmentiranu strukturu u odnosu na složenije istraživačke teme.
Međutim, glavna prednost fragmentiranih istraživačkih tema jest ta što se za složenije istraživačke teme vrlo brzo mogu formirati istraživačke grupe u kojoj sudjeluju istraživači s više katedri, a za potrebe sudjelovanja u EU i nacionalnim shemama financiranja. Katedre, odnosno pripadajuće istraživačke teme se trajno usmjeravaju na stvaranje istraživačkih grupa i u drugim situacijama: istraživači s više katedri sa svojim temama tvore jednu istraživačku grupu te se međusobno dopunjavaju i time doprinose interdisciplinarnosti. Kroz upravljačku strukturu FGAG-a je uspostavljena trajna briga o istraživačkim grupama u skladu s nacionalnim prioritetnim i EU tematskim područjima unutar pojedinih natječaja/poziva i programa (Obzor 2020, bilateralne sheme financiranja i dr.) iz različitih EU fondova.