Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Građevinarstvo

Odluku o održavanju poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Građevinarstvo u 2017./2018. akademskoj godini, možete preuzeti ovdje.

Obrasci


Struktura i organizacija

Studij se organizira kao redoviti u punom radnom vremenu i traje od tri do četiri godine (osam semestara), ili kao studij s pola radnog vremena koji traje šest godina (dvanaest semestara), tijekom kojih student prikuplja minimalno 240 ECTS bodova. Iznimno, prema Pravilniku maksimalno trajanje studija je šest godina za studij u punom radnom vremenu i osam godina za studij s pola radnog vremena. Nastava na obveznim i izbornim kolegijima se odvija tijekom prva dva semestra. Zadnje tri godine predviđene su isključivo za znanstveno-istraživački rad, odnosno izradu disertacije. Od ukupno 240 ECTS bodova, 60 ECTS bodova se stječe provjerom ishoda učenja obveznih i izbornih kolegija na 7. razini u skladu s Pravilnikom, a 180 ECTS bodova na aktivnostima uz originalno znanstveno istraživanje koje rezultira izradom i obranom doktorske disertacije.

Student ostvaruje minimalno 42 ECTS boda provjerom ishoda učenja ponuđenih predmeta ovog studija, a preostale bodove (najviše 18 ECTS bodova) može ostvariti stjecanjem i provjerom ishoda učenja 7. razine na sastavnicama Sveučilišta u Splitu, drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj i/ili u inozemstvu. Prema Pravilniku na zahtjev mentora kandidatu se može dodijeliti određeni broj ECTS bodova zbog ranije stečenih ishoda učenja na 7. razini. U idealnom slučaju kandidat može biti oslobođen nastave na pripremnoj godini.

Na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu znanstveno će se usavršavati kandidati za stjecanje stupnja doktora znanosti u području tehničkih znanosti, poljima Građevinarstvo i druge temeljne tehničke znanosti.

Nakon dovršenog natječajnog postupka, studentu poslijediplomskog studija dodjeljuje se mentor. Uz mentora može se imenovati i komentor. Mentorstvo se dodjeljuje u skladu s člankom 33. Pravilnika. Kandidat pod nadzorom mentora izvodi istraživačke aktivnosti za svrhu stjecanja doktorata znanosti koje su strukturirane studijskim programom kroz Istraživački rad I, II, III. tijekom kojega stječe znanja i iskustva za samostalni istraživački rad i uspješnu pripremu disertacije.


Popis obveznih i izbornih predmeta

Osim Istraživačkog rada I, II i III i predmeta Metodologija i tehnika znanstveno-istraživačkog rada svi ostali predmeti su izborni. Ovisno o interesu kandidata i temi istraživanja, mentor savjetuje koje će predmete kandidat upisati, pri čemu odabrani predmeti moraju biti u funkciji teme istraživanja. Svaki predmet je zastupljen neposrednom nastavom i izradom seminarskog rada u kojemu je sadržan eksperimentalni rad i teorijsko izučavanje postavljenog problema. Seminarski rad se piše u skladu s pravilima predviđenim za pisanje znanstvenih i stručnih članaka. Većina ispita se odvija usmenim ispitom te usmenom obranom seminarskog rada, osim ako drugačije nije predviđeno izvedbenim planom.

Znanstveno-istraživačke aktivnosti koje se izvode u svrhu stjecanja doktorata znanosti strukturirane su studijskim programom kroz Istraživački rad I, II, III. Kroz njih se kandidat osposobljava za uspješno sudjelovanje i samostalnost u znanstveno-istraživačkom radu i pripremu disertacije. Ishodi istraživanja se provjeravaju kroz seminarske prikaze istraživanja i radove prihvaćene za objavljivanje u časopisima ili radove prihvaćene za prezentaciju na međunarodnim konferencijama.

Pregled obveznih aktivnosti (istraživački rad) i izbornih predmeta po semestrima s brojem ECTS bodova prikazan je tablično u nastavku.
 

Nositelj Predmet Kod ECTS
I. semestar
P. Marović, M. Galić Metodologija i tehnika znanstvenoistraživačkog rada GATA01 6
  Izborni predmeti   24
II. semestar
  Izborni predmeti   30
III. semestar
  Istraživački rad I GAXA01 30
IV. semestar
  Istraživački rad I GAXA01 30
V. semestar
  Istraživački rad II GAXB01 30
VI. semestar
  Istraživački rad II GAXB01 30
VII. semestar
  Istraživački rad III GAXB01 30
VIII. semestar
  Istraživački rad III GAXB01 30

 

Nositelj Predmet Kod ECTS
Izborni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Nosive konstrukcije
B. Gotovac, V. Kozulić Bezmrežne numeričke metode i pripadajuće adaptivne tehnike GAKA01 6
V. Kozulić, B. Gotovac Numeričko modeliranje ljuskastih konstrukcija GAKA02 6
P. Marović, M. Galić Numeričke metode mehanike materijala GAKA03 6
P. Marović, M. Galić Eksperimentalne metode GAKA04 6
A. Mihanović Odabrana poglavlja dinamike konstrukcija i potresnog inženjerstva GAKA05 6
A. Mihanović, B. Trogrlić Odabrana poglavlja stabilnosti konstrukcija GAKA06 6
Ž. Nikolić Metoda konačnih elemenata GAKA07 6
B. Peroš, I. Boko, N. Torić Ekstremna djelovanja i pouzdanost konstrukcija GAKA08 6
B. Peroš, I. Boko, N. Torić Čelične i spregnute konstrukcije GAKA09 6
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan
Numeričko modeliranje betonskih konstrukcija GAKA10 6
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan
Kreiranje nosivih sklopova mostova i konstrukcija GAKA11 6
A. Munjiza Mehanika diskontinuiranih sredina GAKA12 6
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan
Numeričko modeliranje dinamičkog međudjelovanja voda-tlo-konstrukcija GAKA13 6
J. Radnić, A. Harapin,
D. Matešan
Odabrana poglavlja betonskih i zidanih konstrukcija GAKA14 6
Izborni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Hidrotehnika
R. Andričević, H. Gotovac Procesi disperzije u vodnim resursima GAHA01 6
R. Andričević, V. Srzić Teorija procjene rizika u ekologiji GAHA02 6
O. Bonacci Vodni resursi krša GAHA03 6
O. Bonacci Ekohidrologija GAHA04 6
V. Denić-Jukić Hidrološko modeliranje u kršu GAHA05 6
N. Leder Pomorska hidraulika, specijalna poglavlja GAHA06 6
J. Margeta Sustavno inženjerstvo u planiranju i upravljanju vodspremišta GAHA07 6
J. Margeta Održivi urbani vodni resursi GAHA08 6
O. Bonacci Odabrana poglavlja iz hidrogeologije krša GAHA09 6
H. Gotovac Uvod u inženjersko numeričko modeliranje GAHA10 6
D. Jukić Analiza hidroloških vremenskih nizova GAHA11 6
Izborni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Prometnice
D. Cvitanić Teorija prometnog toka GAPA01 6
D. Breški Prometnice - odabrana poglavlja GAPA02 6
D. Cvitanić, D. Breški Transportno planiranje GAPA03 6
Izborni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Geotehnika
P. Miščević Odabrana poglavlja iz mehanike stijena GAGA01 6
T. Roje-Bonacci Modeli mehanike tla GAGA02 6
T. Roje-Bonacci Posebna poglavlja temeljenja GAGA03 6
Izborni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Materijali
S. Juradin Reologija materijala GAMT01 6
S. Juradin Novi materijali u građevinarstvu GAMT02 6
Izborni predmeti u polju druge temeljne tehničke znanosti, grana Organizacija rada i proizvodnje
S. Knezić Sustavno inženjerstvo u upravljanju projektima GALA01 6
N. Jajac Sustavi za podršku odlučivanju GALA02 6
S. Knezić Teorija sustava GALA03 6
Izborni predmeti u polju Arhitektura i urbanizam
D. Tušek Prometnice, prostor i urbana kllima GAAA01 6
Izborni predmeti u području Tehničke znanosti
A. Munjiza Informacijsko inženjerstvo GATA02 6
A. Munjiza Tehnike inženjerskih simulacija GATA03 6
Izborni predmeti u području Prirodne znanosti, polje Matematika
S. Ivelić Bradanović Primijenjena funkcionalna analiza GAMA01 6
J. Sedlar Metode optimizacije GAMA02 6
B. Vrdoljak Matematička analiza rubnih zadaća GAMA03 6
B. Vrdoljak Integralne jednadžbe GAMA04 6
B. Vrdoljak Metode matematičke statistike GAMA05 6

 


Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Doktori tehničkih znanosti u polju građevinarstva koji završe ovaj studij stječu vrhunsko znanstveno obrazovanje temeljeno na najnovijim znanjima iz područja istraživanja uz minimalno tri godine provedenih znanstvenih istraživanja. Mogu se zaposliti u javnom i privatnom sektoru, a osposobljeni su za:

  • osmisliti, u suradnji s mentorom, znanstveno istraživanje u cilju stvaranja novih hipoteza i znanstvenih spoznaja unutar odabranog znanstvenog područja;
  • pripremiti i izložiti javno priopćenje o postignutim rezultatima istraživanja na međunarodnom znanstvenom skupu;
  • uspješno obraniti hipotezu i rezultate znanstvenog istraživanja, te argumentirano iznijeti stavove u raspravi tijekom priopćenja na međunarodnom znanstvenom skupu;
  • kritički analizirati i prosuđivati objavljene znanstvene radove drugih autora unutar odabranog znanstvenog područja;
  • napisati i uspješno objaviti kao vodeći autor najmanje jedan znanstveni rad u časopisu s međunarodnom recenzijom;
  • napisati cjeloviti doktorski rad, te ga javno izložiti i uspješno obraniti;
  • primijeniti novostvorena znanja i znanstvene spoznaje iz doktorskog rada u praksi;
  • sudjelovati u radu znanstvenih timova na realizaciji znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu.


Znanstvene teme istraživanja

Još od 2005. godine kada započinju pregovori o članstvu Hrvatske u EU i donose se prvi nacionalni dokumenti vezani uz znanstvene teme i uključivanje u europski istraživački prostor (npr. sudjelovanje u FP6 programu), te na temelju strateških i prioritetnih dokumenata iz prethodnog razdoblja (primjerice FGAG: Strategija za razdoblje 2012.–2016. i rezultati/dokumenti proizašli iz reakreditacije FGAG-a 2012. godine), FGAG sudjeluje u projektima i kontinuirano postiže pomake u ostvarivanju znanstvene izvrsnosti i međunarodne prepoznatljivosti.

Kao primjer projekta kojim je ostvaren veći pomak može se navesti hrvatsko-japanski znanstveni projekt “Risk identification and land use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia” (2009. – 2014.) u sklopu kojeg je nabavljena istraživačka oprema u vrijednosti 2,5 mil. kn i koji je ocijenjen dobrim polazištem za iskorake prema novim infrastrukturnim projektima. Stoga je započet i dosad najveći projekt radnog naziva INFRA („Implementacijom suvremene znanstveno-istraživačke infrastrukture na FGAG Split do pametne specijalizacije u zelenoj i energetski učinkovitoj gradnji“), financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR 2014.–2020., treći poziv MZOS-a). Trenutni status projekta kojim se namjerava opremiti 11 laboratorija Fakulteta suvremenom znanstveno-istraživačkom infrastrukturom i izgraditi novi hidrotehnički laboratorij u Žrnovnici je taj da je projekt prošao administrativnu provjeru te su na posebnom natječaju dobivena sredstva za izradu svih izvedbenih projekata i studije izvodljivosti.

Polazište za daljnji razvoj istraživanja Fakulteta jesu istraživačke znanstvene teme u okviru katedri. Katedre sa svojim istraživačkim temama predstavljaju manje organizacijske jedinice i čine dosta fragmentiranu strukturu što se na prvi pogled može smatrati slabošću s obzirom na zadane ciljeve. Međutim, navedeno smo pretvorili u prednost jer se istraživačke teme vrlo brzo organiziraju u istraživačke grupe a za potrebe sudjelovanja u EU i nacionalnim shemama financiranja. Katedre, odnosno pripadajuće istraživačke teme se trajno usmjeravaju na stvaranje istraživačkih grupa kroz INFRA projekt i u drugim situacijama: istraživači s više katedri sa svojim temama tvore jednu istraživačku grupu te se međusobno dopunjavaju i time doprinose interdisciplinarnosti. Kroz upravljačku strukturu FGAG-a je uspostavljena trajna briga o istraživačkim grupama u skladu s nacionalnim prioritetnim i EU tematskim područjima unutar pojedinih natječaja/poziva i programa (Obzor 2020, bilateralne sheme financiranja i dr.) iz različitih EU fondova. Istovremeno, Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Građevinarstvo FGAG-a kontinuirano daje novi istraživački potencijal i djeluje kao 'inkubator' ideja i inovacija u okviru rada postojećih i kreiranju novih istraživačkih grupa.