Bilateralni projekti

 

Naziv projekta: RESCOP (Monitoring morskih ekosustava korištenjem daljinske detekcije) u sklopu poziva Jačanje bilateralne suradnje s Norveškom u području zelene tranzicije
Naziv na engleskom: Remote sensing monitoring in marine ecosystem based spatial planning
Glavni istraživač: prof. dr. sc. Roko Andričević
Početak projekta: 20. ožujka 2023.
Završetak projekta: 19. ožujka 2024.
Mrežne stranice (Hr): http://gradst.unist.hr/istrazivanje/projekti/bilateralni-projekti/rescop
Mrežne stranice (Eng): http://gradst.unist.hr/eng/research/projects/bilateral-projects/rescop
Sažetak projekta: Projekt "Monitoring morskih ekosustava korištenjem daljinske detekcije" financira Mehanizam Europskog gospodarskog prostora i Norveški financijski mehanizam a cilja na analizu i poboljšanje stanja priobalnih ekosustava u Hrvatskoj i Norveškoj. Zasnovan na daljinskoj detekciji, projekt nastoji optimizirati mjerenje varijabli i parametara, a ukupno financiranje iznosi 99. 810,05 EUR. Ovo je dio šireg programa „Jačanje bilateralne suradnje s Norveškom u području zelene tranzicije“, ukupne vrijednosti 500.000,00 eura. Projektni rezultati bit će upotrijebljeni za informiranje javnosti i pomoć donosiocima odluka u reguliranju zaštite morskih priobalnih ekosustava. Trajanje projekta je 12 mjeseci, s početkom u ožujku 2023. godine.

 

Naziv projekta: Revitalizacija i optimalna sanacija zasjeka u mekoj stijenskoj masi
Naziv na engleskom: Revitalization and optimal remediation of cuts in soft rock mass
Glavni istraživač: doc. dr sc. Goran Vlastelica
Početak projekta: 1. travanj 2023.
Završetak projekta: 31. ožujak 2025.
Mrežne stranice (Hr): https://gradst.unist.hr/istrazivanje/projekti/bilateralni-projekti/rosz
Mrežne stranice (Eng): U izradi
Sažetak projekta: Eocenski fliš u srednjoj Dalmaciji tipičan je primjer heterogene stijenske mase sa slojevima različitih fizikalno-mehaničkih i mineraloških svojstava. Rastrošba stijenskih masa koje se sastoje poglavito od mekih stijena uzrokuje znatnu eroziju površine zasjeka i kosina, kao i uzastopne odrone. Odronjeni i erodirani materijal se prikuplja pri dnu kosine i tvori talus koji zauzima korisni prostor. Ovakav proces je prirodan, ali u urbaniziranom prostoru nije prihvatljiv jer može uzrokovati štetu i predstavlja opasnost po život i imovinu korisnika takvih površina. Po ostvarenju zadanih ciljeva projekta, može se očekivati definiranje mjera i preporuka koje bi smanjile oštećenja konstrukcija uslijed odrona stijena i smanjili rizici korištenja prostora. Dodana vrijednost je upotreba benefita prirodnog procesa, gdje se prethodno erodirani - mekši material koristi da reducira oštećenje potporne konstrukcije ili smanji potreba za istom, a pritom i reducira korištenje građevinske mehanizacije (smanjen trasport materijala, time i CO2 otisak). Također, razmotrit će se i analizirati udarna opterećenja na konstrukciju kroz variranje vrste zaštitnih ispuna i vrste zaštitne konstrukcije. U konačnici cilj je optimalno rješenje koje zadovoljava oba kriterija (rentabilnost i sigurnost).