Sveučilišni diplomski studij Građevinarstvo izvodi se na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu i traje dvije akademske godine (četiri semestra).
Nastavni plan sastoji se od obveznog i izbornog dijela programa i usklađen je s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS) po kojem se jednom godinom studija stječe 60 ECTS bodova.
Sveučilišni diplomski studij Građevinarstvo izvodi se u četiri smjera:
Na sveučilišnom diplomskom studiju Građevinarstvo stječe se minimalno 120 ECTS bodova.
Kandidat koji završi sveučilišni diplomski studij Građevinarstvo stječe uvjet za upis na doktorski studij Građevinarstvo na visokim učilištima koja provode taj studij, među kojima je i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.
Također može nastaviti studirati na poslijediplomskoj razini iz polja Građevinarstvo i drugih polja unutar područja tehničkih znanosti, prema uvjetima za upis koja određuju visoka učilišta koja provode te studije.
Završetkom sveučilišnog diplomskog studija Građevinarstvo stječe se akademski naziv sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka građevinarstva (univ. mag. ing. aedif.).
Sveučilišni/sveučilišna magistar/magistra inženjer/inženjerka građevinarstva osposobljen/a je za sve poslove u području građevinske djelatnosti u skladu s odgovarajućom zakonskom regulativom.
Među ostalim:
- stječe osnovne kompetencije za sveobuhvatno prepoznavanje, razumijevanje i analiziranje općih fenomena i problema građevinarstva te za pronalaženje prihvatljivih rješenja, a posebno u grani građevinarstva u koju se usmjerio/la
- osposobljen/a je za planiranje, nadziranje i izvođenje stručnih, razvojnih i znanstvenih projekata, preuzimanje vodeće uloge u poduzećima i istraživačkim institucijama te kreiranje rješenja za tehničke i ljudske probleme u radnom okruženju
- osposobljen/a je za primjenu stečenih znanja i vještina pri planiranju, projektiranju, izvođenju, nadziranju i održavanju građevinskih objekata i sustava u grani za koju se opredijelio/la s gledišta nosivosti, stabilnosti, sigurnosti, uporabljivosti, ekonomičnosti i zaštite okoliša
- sposoban/na je koristiti usvojena znanja, stjecati nova znanja i iskustva, donositi znanstveno i stručno utemeljene zaključke te se razvijati u smislu znanstvenoga i primijenjeno-znanstvenog istraživanja
- stječe osnovne kompetencije za nastavak školovanja na poslijediplomskim znanstvenim i specijalističkim studijima te različitim programima cjeloživotnoga obrazovanja.