Pravilnik, protokoli i obrasci
Struktura i organizacija
Studij se organizira kao redoviti u punom radnom vremenu i traje tri godine (šest semestara), ili kao studij s pola radnog vremena koji traje šest godina (dvanaest semestara), tijekom kojih student prikuplja minimalno 180 ECTS bodova. Iznimno, prema Pravilniku o studiju maksimalno trajanje studija je šest godina za studij u punom radnom vremenu i osam godina za studij s pola radnog vremena. Eventualna nastava na izvankurikularnim kolegijima se odvija isključivo tijekom prva dva semestra u prvoj istraživačkoj godini. Student ima mogućnost u prvom i drugom semestru upisati izvankurikularne predmete u maksimalnom iznosu od 60 ECTS-a. Tri godine studija predviđene su isključivo za znanstveno-istraživački rad, odnosno izradu disertacije. 180 ECTS bodova stječe se aktivnostima uz originalno znanstveno istraživanje koje rezultira izradom i obranom doktorske disertacije.
Nakon dovršenog natječajnog postupka, studentu poslijediplomskog studija dodjeljuje(u) se mentor(i). Uz mentora(e) mogu se imenovati i komentor(i). Mentorstvo se dodjeljuje u skladu s člankom 34. Pravilnika o studiju. Kandidat pod nadzorom mentora izvodi istraživačke aktivnosti za svrhu stjecanja doktorata znanosti koje su strukturirane studijskim programom kroz Istraživački rad I, II, III. tijekom kojeg stječe znanja i iskustva za samostalni istraživački rad i uspješnu pripremu disertacije.
Popis obveznih i izvankurikularnih predmeta
Istraživački rad I, II i III su obavezni za stjecanje kvalifikacije. Znanstveno-istraživačke aktivnosti koje se izvode u svrhu stjecanja doktorata znanosti strukturirane su studijskim programom kroz Istraživački rad I, II, III. Kroz njih se kandidat osposobljava za uspješno sudjelovanje i samostalnost u znanstveno-istraživačkom radu i pripremu disertacije. Ishodi istraživanja se provjeravaju kroz seminarske prikaze istraživanja i radove prihvaćene za objavljivanje u časopisima ili radove prihvaćene za prezentaciju na međunarodnim konferencijama. Studenti imaju mogućnost stjecati ishode učenja i na sedmoj razini kroz izvankurikularne predmete, no oni nisu obvezni za stjecanje kvalifikacije. Ovisno o interesu kandidata i temi istraživanja, mentor(i) studentu mogu savjetovati upis ovih predmeta.
Stjecanje znanja kroz izvankurikularne predmete se odvija kroz neposrednu nastavu i izradom seminarskog rada u kojemu je sadržan eksperimentalni rad i teorijsko izučavanje postavljenog problema. Seminarski rad se piše u skladu s pravilima predviđenim za pisanje znanstvenih i stručnih članaka. Većina ispita se odvija usmenim ispitom te usmenom obranom seminarskog rada, osim ako drugačije nije predviđeno izvedbenim planom. Stečeni ishodi učenja se iskazuju u dodataku diplomi.
Pregled obveznih aktivnosti (istraživački rad) i izvankurikularnih predmeta po semestrima s brojem ECTS bodova prikazan je tablično u nastavku.
Nositelj |
Predmet |
Kod |
ECTS |
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Nosive konstrukcije |
B. Gotovac, V. Kozulić |
Bezmrežne numeričke metode i pripadajuće adaptivne tehnike |
GAKA01 |
6 |
V. Kozulić, B. Gotovac |
Numeričko modeliranje ljuskastih konstrukcija |
GAKA02 |
6 |
P. Marović, M. Galić |
Numeričke metode mehanike materijala |
GAKA03 |
6 |
P. Marović, M. Galić |
Eksperimentalne metode |
GAKA04 |
6 |
A. Mihanović, H. Smoljanović |
Odabrana poglavlja dinamike konstrukcija i potresnog inženjerstva |
GAKA05 |
6 |
A. Mihanović, B. Trogrlić |
Odabrana poglavlja stabilnosti konstrukcija |
GAKA06 |
6 |
Ž. Nikolić |
Metoda konačnih elemenata |
GAKA07 |
6 |
I. Boko, N. Torić, B. Peroš |
Ekstremna djelovanja i sigurnost konstrukcija |
GAKA08 |
6 |
I. Boko, N. Torić, B. Peroš |
Čelične i spregnute konstrukcije |
GAKA09 |
6 |
A. Harapin, D. Matešan |
Numeričko modeliranje betonskih konstrukcija |
GAKA10 |
6 |
A. Harapin, D. Matešan |
Kreiranje nosivih sklopova mostova i konstrukcija |
GAKA11 |
6 |
A. Munjiza |
Mehanika diskontinuiranih sredina |
GAKA12 |
6 |
A. Harapin, D. Matešan |
Numeričko modeliranje dinamičkog međudjelovanja voda-tlo-konstrukcija |
GAKA13 |
6 |
A. Harapin, D. Matešan |
Odabrana poglavlja betonskih i zidanih konstrukcija |
GAKA14 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Hidrotehnika |
R. Andričević, H. Gotovac |
Procesi disperzije u vodnim resursima |
GAHA01 |
6 |
R. Andričević, V. Srzić |
Teorija procjene rizika u ekologiji |
GAHA02 |
6 |
O. Bonacci |
Vodni resursi krša |
GAHA03 |
6 |
O. Bonacci |
Ekohidrologija |
GAHA04 |
6 |
V. Denić - Jukić |
Hidrološko modeliranje u kršu |
GAHA05 |
6 |
N. Leder |
Pomorska hidraulika, specijalna poglavlja |
GAHA06 |
6 |
J. Margeta, I. Andrić |
Sustavno inženjerstvo u planiranju i upravljanju vodspremišta |
GAHA07 |
6 |
J. Margeta, I. Andrić |
Održivi urbani vodni resursi |
GAHA08 |
6 |
O. Bonacci |
Odabrana poglavlja iz hidrogeologije krša |
GAHA09 |
6 |
H. Gotovac |
Uvod u inženjersko numeričko modeliranje |
GAHA10 |
6 |
D. Jukić |
Analiza hidroloških vremenskih nizova |
GAHA11 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Prometnice |
D. Cvitanić |
Teorija prometnog toka |
GAPA01 |
6 |
D. Breški |
Prometnice - odabrana poglavlja |
GAPA02 |
6 |
D. Cvitanić, D. Breški |
Transportno planiranje |
GAPA03 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Geotehnika |
P. Miščević |
Odabrana poglavlja iz mehanike stijena |
GAGA01 |
6 |
T. Roje - Bonacci |
Modeli mehanike tla |
GAGA02 |
6 |
T. Roje - Bonacci |
Posebna poglavlja temeljenja |
GAGA03 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Građevinarstvo, grana Materijali |
S. Juradin |
Reologija materijala |
GAMT01 |
6 |
S. Juradin |
Novi materijali u građevinarstvu |
GAMT02 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Temeljne tehničke znanosti, grana Organizacija rada i proizvodnje |
N. Jajac |
Sustavno inženjerstvo u upravljanju projektima |
GALA01 |
6 |
N. Jajac |
Sustavi za podršku odlučivanju |
GALA02 |
6 |
K. Rogulj |
Teorija sustava |
GALA03 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u polju Arhitektura i urbanizam |
D. Tušek |
Prometnice i prostor |
GAAA01 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u području Tehničke znanosti |
P. Marović, M. Galić |
Metodologija i tehnika znanstveno-istraživačkog rada |
GATA01 |
6 |
A. Munjiza |
Informacijsko inženjerstvo |
GATA02 |
6 |
A. Munjiza |
Tehnike inženjerskih simulacija |
GATA03 |
6 |
Izvankurikularni predmeti u području Prirodne znanosti, polje Matematika |
S. Ivelić Bradanović |
Primijenjena funkcionalna analiza |
GAMA01 |
6 |
J. Sedlar |
Metode optimizacije |
GAMA02 |
6 |
B. Vrdoljak, S. Ivelić Bradanović |
Matematička analiza rubnih zadaća |
GAMA03 |
6 |
B. Vrdoljak, S. Banić |
Integralne jednadžbe |
GAMA04 |
6 |
B. Vrdoljak, J. Sedlar |
Metode matematičke statistike |
GAMA05 |
6 |
Kompetencije koje se stječu završetkom studija
Doktori znanosti u području tehničkih znanosti i interdisciplinarnom području znanosti koji završe ovaj studij stječu vrhunsko znanstveno obrazovanje temeljeno na najnovijim znanjima iz područja istraživanja uz minimalno tri godine provedenih znanstvenih istraživanja. Završetkom poslijediplomskog studija stječu se sljedeći ishodi učenja:
- U suradnji s mentorom osmisliti znanstveno istraživanje u cilju stvaranja novih hipoteza i znanstvenih spoznaja unutar odabranog znanstvenog područja;
- Pripremiti i izložiti javno priopćenje o postignutim rezultatima istraživanja na međunarodnom znanstvenom skupu;
- Uspješno obraniti hipotezu i rezultate znanstvenog istraživanja, te argumentirano iznijeti stavove u raspravi tijekom priopćenja na međunarodnom znanstvenom skupu;
- Kritički analizirati i prosuđivati objavljene znanstvene radove drugih autora unutar odabranog znanstvenog područja;
- Kao vodeći autor napisati i uspješno objaviti najmanje jedan znanstveni rad u časopisu s međunarodnom recenzijom;
- Napisati doktorski rad, te ga javno izložiti i uspješno obraniti;
- Primijeniti novostvorena znanja i znanstvene spoznaje iz doktorskog rada u praksi;
- Sudjelovati u radu znanstvenih timova ili znanstvenih projekata u zemlji ili inozemstvu.
Znanstvene teme istraživanja
Znanstvene teme istraživanja na FGAG-u pripadaju području tehničkih znanosti u poljima koja su vezana uz građevinarstvo, arhitekturu i urbanizam te geodeziju i geoinformatiku. Današnji društveni izazovi traže uključenje i društvenih područja te se znanstvena istraživanja protežu i na interdisciplinarno područje. Održivi razvoj, danas ključni društveni izazov, postavlja niz novih ciljeva, posebno za obalna područja Mediterana. Stoga znanstvene teme istraživane na fakultetu uključuju održivo graditeljstvo, upravljanje izgrađenim okolišem s naglaskom na infrastrukturne sustave i graditeljsko nasljeđe, upravljanje prirodnim resursima i zaštitom okoliša, posebno gospodarenje te zaštitu voda i mora.
Organizacijskom reformom uspostavljeno je organizacijsko ustrojstvo zasnovano na suvremenom, projektno orijentiranom pristupu kombiniranom s temeljnim i tradicijskim funkcijama FGAG‐a u realizaciji njegove znanstveno-istraživačke djelatnosti. Organizacijsko ustrojstvo znanstveno‐istraživačke djelatnosti određuju:
- ustrojstvene jedinice – 11 znanstveno‐istraživačkih i umjetničkih logičkih cjelina (ZIU LC), Ured za istraživanje i razvoj te objedinjeno upravljanje istraživačko razvojnim kapacitetima (UIR) i Laboratorij FGAG
- niz znanstveno‐istraživačkih i umjetničkih projekata (ZIU projekti) s odgovarajućim projektnim aktivnostima
Na slici u nastavku prikazan je novi model organizacije FGAG-a za znanstvenu djelatnost. ZIU logičke cjeline s pripadnom laboratorijskom opremom predstavljaju istraživačke resurse fakulteta koji se angažiraju na ZIU projektima. ZIU projekti objedinjuju aktivnosti na jednoj ili više znanstvenih tema te svojim rezultatima nastoje doprinijeti rješenju zadanih društvenih izazova.
Znanstvene teme istraživanja i pripadni globalni ciljevi održivog razvoja prema kojima su usmjerne prikazane su u nastavku: